Svi znaju zašto je Toni Milun najpopularniji profesor matematike u Hrvatskoj. U više od dvije tisuća videa, svima dostupnih na internetu, koje je snimio sa svojim studentima volonterima na pristupačan način objašnjava rješenja kompleksnih matematičkih zadataka. Manje je poznato da se Toni Milun već godinama bavi edukacijom na polju osobnih financija. Zato smo u našoj novoj rubrici Financijska srijeda ugostili Tonija koji će nam dati savjete kako upravljati financijama, što točno učiniti te što od roditeljskih savjeta trebamo što prije usvojiti. Najbolje savjete pogledajte u videu!
Koliku ulogu u osobnim financijama igra psihologija?
Veliku. Da se osobne financije mogu svesti samo na brojke i matematičke modele stvari bi bile relativno jednostavne i problemi bi bili relativno lako rješivi. Važno je istaknuti da se financijska pismenost sastoji od tri dijela: znanja, ponašanja i stavova. Znanje su brojke, a kako se ponašamo i trošimo li ono što nemamo na ono što nam ne treba, to je neka sasvim druga priča. Baš kao, primjerice, i jedan od ključnih stavova koji određuje naše ponašanje - je li novac samo za trošenje ili i za štednju.
Koji su konkretni primjeri?
Ako nam je stanje na računu nula, a poželimo kupiti skupi predmet s kamatom od deset posto godišnje, vjerojatno ćemo znati izračunati koliko ćemo ga na kraju platiti, ovisno o broju rata. Ali neke to znanje neće odvratiti od kupnje, kao i činjenica da će idućih godinu dana zbog toga provesti u stalnom minusu. Ili ako da se pokažemo moramo kupiti, recimo, novi auto, premda nam je stari sasvim okej, onda to isto tako nije razumna financijska odluka, bez obzira možemo li si je priuštiti... A pogotovo ako si ga ne možemo priuštiti. Što se znanja tiče, u Hrvatskoj ne stojimo loše, ali naši stavovi i ponašanje su daleko ispod prosjeka u razvijenim zapadnim zemljama.
U prijevodu znamo da nemamo, ali ipak hoćemo i kupujemo ono što si realno ne možemo priuštiti?
Tako nekako. Ali je i problem u onome "znamo da nemamo", jer se volimo uspoređivati isključivo s bogatijima od sebe, dok više od polovice čovječanstva živi u teškoj bijedi. Nikad ne bismo trebali zaboraviti da spadamo u četvrtinu najvećih sretnika na zemaljskoj kugli i biti na tome zahvalni.
Kako odrediti ciljeve?
Prvi cilj bi svima trebala biti dostojanstvena mirovina. A za nju vrlo rano, od samog početka, čim počnemo zarađivati moramo početi i sami štedjeti, jer od države i mirovinskih fondova nećemo dobiti bog zna što. Drugi važan cilj bi trebao biti rješavanje stambenog pitanja, a svi ostali su manje važni. No, što god drugo da poželimo, poput putovanja ili auta, uvijek je bitno imati ostvariv plan.
Koliko bi mjesečnog prihoda trebalo uštedjeti?
Prema nekim osnovnim knjiškim pravilima trebalo bi uštedjeti dvadeset posto mjesečnog prihoda, no kod nas vrlo malo ljudi to uspijeva i čini. S druge strane poznajem ljude koji uštede i polovicu plaće, pa njima svaka čast. Može se krenuti s lakšim ciljem, pa to može biti pedeset ili sto kuna mjesečno, pa se i to nakupi kroz duže vremensko razdoblje. Moja je preporuka da se štedi koliko se može u trenucima kad se to može.
Kako (sa)čuvati ušteđeni novac da ne izgubi na vrijednosti?
Investiranjem. Mnogo o tome možete čuti na konferenciji o financijskoj pismenosti u Zagrebu, koja se u prostorima Laube i Algebre održava 15. rujna. Ukratko, danas postoje različite vrste štednje poput stambene i dječje, investicije poput ulaganja u obveznice, zlato, nekretnine i investicijske fondove, te viokorizične špekulativne investicije poput kupovine kriptovaluta. Jako je dobro znati prednosti i nedostatke svake vrste ulaganja, te odbrati modele primjerene osobnosti i karakteru. Neki imaju dobre živce, a drugi, recimo, ne podnose nijednu vrstu rizika.
Na što vam nije žao potrošiti novac?
Na putovanja, te seminare i radionice o matematici, financijama i drugim područjima koja me zanimaju. Drugim riječima na usavršavanje znanja i vještine, te ne doživljaje koji mi ostaju u lijepoj uspomeni.
Na što vam je žao potrošiti novac?
Na garderobu. Ne znam što više mrzim - odlazak u shopping ili svakodnevno jutarnje razmišljanje o tome što ću odjenuti.
Koliki iznos čuvate za nepredviđene izdatke?
Pet plaća mi je uvijek lako dostupno sa strane za takozvane krizne situacije.
Idete li u shopping s popisom ili kupujete impulzivno?
Namirnice kupujem s popisom da nešto ne zaboravim i da se ne moram vraćati u trgovinu, a garderobu kupujem na mah jednom godišnje uz pomoć troje prijatelja asistenata.
Kako rasporediti mjesečnu plaću?
U doba inflacije i sveopćeg rasta cijena, koje ne prati i rast osobnih prihoda, to je jako teško. Inače je generalno pravilo da se pola plaće troši na stanovanje i prehranu, trideset posto na užitke, izlaske, izlete i rekreaciju, a dvadeset posto bi trebalo uštedjeti. Novac se štedi i investira dok nam je dobro, upravo i zbog tog razloga da se možemo pokriti u razdobljima krize. Pravilno raspoređena dugoročna štednja je u svakom slučaju najbolja. Ali isto tako ne treba niti paničariti zbog krize, inflacije i recesije, jer moramo znati da niti to neće trajati vječno.
Sljedeće srijede donosimo nastavak razgovora s Tonijem Milunom, a otkrit ćemo vam kad je vrijeme za početi učiti o financijama, treba li se o financijama učiti u školi i kako djeci rasporediti džeparac!
Srijeda, dan nakon utorka (koji je u povijesti zapamćen kao crni utorak 1929.), je dan za financijski oporavak! Pratite nas srijedom za više financijskih recepata!