Svatko od nas sazrijeva drugačije, no tipično na prijelazu iz tinejdžerskih u dvadesete godine gubimo dječji i dobivamo odrasliji izgled – lice postupno ostaje bez „dječje” vode i masnoće i sve manje izgledamo kao djevojčice, a sve više kao žene. Te su promjene suptilne, no već tada se na koži polako pojavljuju vrlo rani znaci starenja, a to su dinamičke ili motoričke bore – linije i nabori povezani s mimikom lica – koje se u ranim godinama ne vide kada lice miruje.
Prve crtice
Čelo je prvo područje na kojem se takve bore uočavaju kod pokretanja lica i mogu biti vidljive već u djetinjstvu. Ovisno o tome koliko smo vremena kao dijete proveli na suncu, koliko smo gledali u ekran ili škiljili zbog nenošenja naočala, u dvadesetima nam se počinju ucrtavati i „vranine noge” - fine linije oko očiju povezane s ekspresijom lica i smijanjem.
U ovom se desetljeću mnogim ženama počinju javljati i dlačice na licu, najčešće na nausnici, obodu lica i između obrva. Kod mladih žena nije rijetka ni melazma – hiperpigmentacijske smeđe mrlje, uglavnom na obrazima i čelu. To je stanje obično posljedica udruženog djelovanja izlaganja suncu, trudnoće, hormona (uključujući kontracepciju) i uzimanja određenih antibiotika (npr. tetraciklina).
Uzroci nastanka bora
Bore su prirodan dio procesa starenja, a najizraženije su na dijelovima kože izloženima suncu – licu, vratu i rukama. Strukturu i teksturu kože najvećim dijelom određuje genetika, no upravo je sunce najvažniji vanjski faktor koji utječe na pojavu bora, osobito kod svjetloputih osoba. Slijede pušenje i drugi onečišćivači.
Dob: Kako starimo, koža prirodno gubi elastičnost i postaje osjetljivija. Smanjena proizvodnja prirodnih ulja isušuje kožu i pogoduje pojavljivanju bora. I dublji slojevi gube masnoću te se koža počinje opuštati, a bore i pukotine postaju naglašenije.
UV zrake: Izlaganje UV zračenju ubrzava proces starenja i glavni je uzrok rane pojave bora. UV zrake, naime, oštećuju i razaraju vezivno tkivo, tj. kolagenska i elastinska vlakna u dubljem sloju kože (dermi), a bez podrške vezivnog tkiva, koža gubi snagu i fleksibilnost te se počinje preuranjeno borati i opuštati.
Pušenje: I pušenje može ubrzati starenje kože te pridonositi pojavi bora. Razlog je negativan utjecaj otrovnih sastojaka iz cigareta na kolagen.
Ponavljani izrazi lica: Pokreti i ekspresija lica, kao što su škiljenje ili smijanje, vode do pojave linija i bora, jer se svaki puta kada pokrenemo mišiće na licu ispod površine kože formira brazda. Sa starenjem koža gubi fleksibilnost i sve se teže vraća na mjesto, a brazde postaju trajne.
Anti-aging u dvadesetima
Izbjegavanje sunca i redovito nanošenje sredstava s visokim SPF-om najvažniji su koraci za očuvanje mladenačkog sjaja kože. Takva je zaštita ključna, jer se odnos prema koži u dvadesetima odražava u četrdesetim i pedesetim godinama, kažu dermatolozi. Zaštita od sunca smanjit će i rizik od pojave melazme.
U ovoj dekadi treba početi redovito hidrirati kožu laganim i nemasnim proizvodima. Dermatolozi kažu da su dvadesete pravo vrijeme za početak korištenja proizvoda na bazi retinola i to dva puta tjedno. Uz to, obratite pažnju na zdravu prehranu i prestanite pušiti.
Osobe koje se u dvadesetima muče s aknama trebale bi potražiti stručnu pomoć. Korisni mogu biti kemijski pilinzi te laserski, radiofrekvencijski ili LED tretmani.
Čitajte i: Kako se riješiti bora ispod očiju
Bore se polako produbljuju
U tridesetima i dalje izgledamo i osjećamo se mlado, ali počinjemo zamjećivati kako nam koža ponekad djeluje umorno i nema sjaja. „Vranine noge” oko očiju postaju izraženije, a u ovoj se dobi mnogi suoče i s okomitim borama mrštilicama, odnosno tzv. brojkom 11 između obrva. Počinju se ucrtavati i produbljivati linije koje vode od nosa do kutova usta, tj. nazolabijalne bore. Pored toga, ranija oštećenja od sunca mogu se sada pojaviti kao smeđe mrljice, kod nekih uočljivije postaju kapilare, osobito uz nos, a danak ubrzanom životu plaćamo kroz pojavu vrećica ili tamnih kolutova ispod i oko očiju. Sa starenjem se usporava i izmjena stanica, pa gornji sloj kože gubi prirodan sjaj i dobiva „sivu boju”.
Anti-aging u tridesetima
Sada valja prijeći na ozbiljniju hidrataciju – prednost i dalje imaju lagani proizvodi, ali trebaju sadržavati ulja, jer ih koža u ovoj dobi treba. Proizvode s retinolom trebalo bi koristiti češće - tri do četiri puta tjedno – jedino kod zaštite od sunca ne treba ništa mijenjati; klonite se sunca i redovno koristite proizvode s visokim SPF-om.
Rješavanje mrlja na koži povjerite profesionalcima. U tu su svrhu korisni kemijski pilinzi i laserski tretmani koji mogu pomoći i kod smanjivanja vidljivih žilica. Za ispravljanje manjih nepravilnosti, eksfolijaciju, poboljšanje izmjene stanica i vraćanje mladenačkog sjaja dermatolozi preporučuju kemijski piling glikolnom kiselinom ili mikrodermoabraziju, tj. „ljuštenje” površinskog sloja kože aparatima koji koriste kristaliće, dijamantne čestice, mlaz vode...
Neki predlažu obračunavanje s borama jakim anti-aging tretmanima - botoksom koji opušta mišiće i hijaluronskim filerima koji povećavaju volumen i popunjavaju praznine. Pobornici ovih tretmana u ovako ranoj dobi kažu da je za postizanje dobrog rezultata tada potrebno vrlo malo botoksa ili filera te da se njima može spriječiti pogoršanje u kasnijoj dobi, odnosno da će za održavanje mladolikog izgleda u zrelijim godinama biti potrebne manje količine botoksa i filera.
Kod blaže i umjerene ovješenosti kože sve su traženiji napredni neinvazivni tretmani koji utječu na uništavanje masnih naslaga i stimuliranje kolagena te na zatezanje kože i definiranje linija lica (i tijela). Pritom koriste lasersku, ultrazvučnu ili radiofrekventnu energiju kako bi potaknuli zbivanja u dubljim slojevima kože.
Svi se spomenuti tretmani smatraju neinvazivnima ili malo invazivnima, no njihov dugotrajan učinak na kožu još nije dovoljno ispitan.
Čitajte i: Može li pretjerivanje s nekirurškim tretmanima zatezanja biti štetno za kožu?