Premda je uklanjanje mekanih dlačica zapravo samo „nuspojava” dermaplaninga, većini korisnica najzanimljiviji je upravo zbog toga. Na što kod dermaplaninga treba paziti, objasnila je dr. Maja Kovačević.
S eksplozijom trenda nazvanog „clean face”, koji se proširio s TikToka, mnoge i mnogi poželjeli su imati besprijekoran ten bez mrljica, prištića i dlačica, koji omogućuje nanošenje kremica i šminke bez greške i bilo kakvih smetnji. Stoga su u prvi plan došli kozmetički postupci koji uklanjaju takve smetnje s kože, a jedan od njih je i dermaplaning.
To je minimalno invazivna kozmetička procedura u kojoj se posebnim instrumentom laganim struganjem uklanjaju, ili kako neki vole reći - briju – gornji slojevi kože. Postupak može pomoći u ublažavanju ožiljaka od akni i drugih nepravilnosti na koži, kao i kod uraslih dlačica, može pomoći i da koža izgleda mlađe, budući da se skidaju stare stanice, ali ni na koji način ne zaustavlja proces starenja. Ujedno može ukloniti dlačice i to velusne, dakle, sitne mekane dlačice koje ljudima normalno rastu na najvećem dijelu kože lica i tijela. Uklanjanje je privremeno, jer će dlačice ponovo narasti.
Premda se obično doživljava kao postupak za lice, dermaplaning se može provoditi bilo gdje po tijelu. Nekim se korisnicama učinilo da bi mogao biti dobro rješenje za urasle dlačice na bikini zoni, no liječnici kažu kako ga ne treba raditi na osjetljivim dijelovima tijela.
Kako izgleda postupak
Dermaplaning se radi uz primjenu anestetske kreme ili spreja. Može se osjetiti grebanje ili peckanje na koži, ali postupak ne bi trebao biti bolan. Izvodi se instrumentom koji se zove dermatom i podsjeća na britvicu ili skalpel. Ima malu oštricu koja se po koži pomiče naprijed-natrag i na njoj ne radi rezove, nego nježno uklanja gornje slojeve. Nakon dermaplaninga može se nanijeti umirujući gel kako bi se smanjili crvenilo, oteklina ili iritacija. Tretman može trajati od nekoliko minuta do sat i pol, što ovisi o površini tretiranog područja.
Iako se u objektivnim opisima postupka, primjerice na stranici Cleveland Clinic, kaže da je dermaplaning sličan brijanju po tome što koristi oštricu za uklanjanje (i) dlačica te da sličnosti tu prestaju, mnogima je zanimljiv upravo zbog uklanjanja dlačica. No, pritom ih brine koliko je postupak u tome učinkovit i hoće li dlačice nakon njega rasti deblje i gušće.
Jedna od pobornica dermaplaninga je glumica Eva Mendes koja je na svom Instagram profilu prikazala postupak dermaplaninga na koji redovito odlazi „jer je jako dlakava” te napisala da „brije lice”, čime je vjerojatno zbunila pratiteljice. Primila je brojne komentare i pitanja, pa je naknadno objavila i sljedeće: „Brijem lice! Na objavu sam primila vrlo mnogo komentara žena koje briju lice godinama. OK, pretpostavljam da je dermaplaning preporučena riječ, ali to je ono što je i volim to.”
Mogu li dlačice izrasti jače?
No, dr. Maja Kovačević, spec. dermatovenerologije (KBC Sestre milosrdnice i Poliklinika Duduković & Kisić), kaže da nije baš tako. “Primarni cilj ovog tretmana je uklanjanje mrtvih stanica, tzv. površinska eksfolijacija kože, dok je uklanjanje sitnih dlačica, tzv. breskvastih ili engl. peach hair, svojevrsna ‘nuspojava‘ tretmana. Nema dokaza da bi dlačice nakon dermaplaninga postale gušće i čvršće niti da će pojačano rasti, s obzirom na to da se korijen dlačice nalazi u srednjem sloju kože, dermisu, a postupak obuhvaća površinski sloj kože, epidermis. No, kod žena koje imaju sindrom policističnih jajnika uz pojačanu dlakavost tijela ovaj se tretman nikako ne preporučuje jer bi ipak mogao djelovati na rast dlačica, a i češća je pojava tzv. postupalnih hiperpigmentacija”, rekla je liječnica.
Dermaplaning ne bi trebalo raditi prečesto i nikako ga ne bi trebalo ponavljati prije nego što se koža potpuno ne oporavi, pa se postavlja pitanje koliko ima smisla odabrati baš tu metodu za uklanjanje dlačica, a upravo je zbog toga mnogima najzanimljivija. Oporavak obično traje deset do četrnaest dana, a u slučaju pojave komplikacija (navodi se mogućnost infekcija, diskoloracija, pojave keloida ili hipertrofičnih ožiljaka) može trajati i dulje.
Za koga nije
Dr. Kovačević kaže da je nakon dermaplaninga koža crvena, umjereno otečena i pojačano osjetljiva. Moguća je pojava blažih bolova, peckanja i zatezanja, kao i sitnih ljuskica i osjećaja suhoće. Ako je površina kože neujednačena, primjerice, kod osoba koje imaju ožiljke nakon akni, moguća je prolazna pojava sitnih linearnih ogrebotina. „S obzirom na to da je primarni cilj ove metode uklanjanje površinskih stanica kože i s obzirom na moguće komplikacije tretmana, mislim kako je bolje odabrati druge metode kojima se može postići učinak blistave i zaglađene kože uz mnogo manje rizika”, kaže dermatologinja.
Postupak dermaplaninga obično stoji 60 do 70 eura, ali kod nas se ne radi baš na puno mjesta. Tijekom pandemije mnogi su neke kozmetičke postupke počeli obavljati kod kuće, a tako je i s dermaplaningom, no dermatolozi to ne preporučuju, jer je tada rizik povećan, budući da su za pravilno izvođenje postupka potrebni odgovarajuća obuka i sterilni uvjeti. Sve navedene nuspojave i komplikacije mogu se javiti i nakon kućnog dermaplaninga, uz to što je rizik od ozljeđivanja i infekcije kod kuće puno veći. U dermaplaning se, kaže dr. Kovačević, uopće ne bi trebale upuštati osobe koje imaju aktivne upalne akne i rozaceju, atopijski dermatitis, koje su neposredno prije postupka imale opekline, primjerice, od sunca, osobe koje imaju psorijazu, sindrom policističnih jajnika, učestale infekcije virusom herpesa, madeže i meke fibrome te kontaktni dermatitis na koži lica.