Strategija ''Od polja do stola'' izglasana je na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta, čime je otvoren put za donošenje paketa od čak 27 zakonskih prijedloga i politika koje će u sljedećih desetak godina mijenjati načine proizvodnje, prerade, kupovine i konzumiranja hrane u Europi. Velik je to uspjeh i hrvatske europarlamentarke Biljane Borzan (SDP) koja je u ime grupacije europskih socijalista i demokrata u parlamentu bila zadužena za ovu strategiju kao njihova izvjestiteljica.
- Usprkos snažnom lobiranju protiv, strategija je izglasana i odrađen je veliki posao. Sustav trenutno funkcionira na kredit, trošeći puno više vode, zemlje, šuma, zdravlja i bioraznolikosti no što bi smio. Ako nešto ne promijenimo, lihvarske kamate na te kredite će plaćati naša djeca i unuci. Sve ekstremnije vremenske nepogode, suše i poplave uzimaju danak, a životinjske vrste nestaju velikom brzinom. Nužne su promjene, na način da reformama profitiraju svi – proizvođači ekonomski, priroda ekološki, a potrošači zdravljem, kvalitetom i dostupnošću - kazala je Borzan nakon izglasavanje strategije koja predviđa da se do 2030. za 50 posto smanji upotrebu pesticida i antibiotika u poljoprivredi, a za 25 posto povećaju površine pod ekološkim uzgojem u EU. Koliko je to važno pokazuje i istraživanje javnog mnijenja Eurobarometar u kojem je dvije trećine hrvatskih ispitanika izjavilo kako im je sigurnost hrane glavni faktor pri kupnji, a najviše ih brinu pojave stočnih bolesti, bakterija te prisustva tragova antibiotika, hormona i pesticida u hrani.
- Snažno podržavam planirano smanjenje upotrebe pesticida i antibiotika. Hrana bez kemije je proizvod s dodanom vrijednošću, koji Hrvatskoj omogućuje tržišnu utakmicu, da izvozi traženu robu i kvalitetnim delicijama nahrani svoje građane i goste. Neodgovornom upotrebom antibiotika ljudi su ubrzali razvoj sojeva superbakterija. Pretjerana upotreba pesticida je dovela do izumiranja kukaca oprašivača, neplodnosti zemlje i pojave mnogih bolesti kod ljudi. Prisutnost tragova pesticida u vodi i ljudskom organizmu nikog ne ostavljaju ravnodušnim - upozorila je hrvatska europarlamentarka. Inače, zakonske izmjene značajno će utjecati na proizvođače, trgovce i kupce koje čekaju velike promjene pri označavanje hrane. Strategija predviđa izmjene europskih propisa po pitanju označavanja porijekla, sadržaja, hranjivosti, metoda proizvodnje, oglašavanja i rokova trajanja prehrambenih proizvoda. Već sada neka istraživanja govore kako 65 posto hrvatskih kupaca najčešće kupuje u velikim supermarketima, 76 posto ih obraća pozornost na oznake i deklaracije, a 44 posto njih redovito izdvaja više za kvalitetan proizvod.
- Građani u 2021. žele znati više o hrani koju kupuju i napredak digitalnih tehnologija i sljedivosti to omogućuje. Ostvarila sam cilj da Parlament podrži uvođenje obveznih oznaka hranjivosti, kako bi se kupcima olakšao izbor zdravije hrane. Prošlo je i detaljnije označavanje porijekla mlijeka i mesnih proizvoda, a na moje inzistiranje mijenjat će se i sustav označavanja porijekla meda, kako bi se zaštitili domaći proizvođači i onemogućio lov u mutnom - istaknula je Borzan, dodavši i kako će ovim izmjenama veliku priliku za plasman svojih proizvoda dobiti i hrvatski poljoprivrednici „ali je potrebno voditi ustrajnu borbu za zaštitu domaćeg tržišta, investicije u modernizaciju i nove tehnologije, te motiviranje mladih da se nastave baviti poljoprivredom i ostanu živjeti u ruralnim sredinama.”