Intervju

Dubrovnik želi razvijati održiv turizam i osigurati multifunkcionalnost gradskog središta

Cilj je da svi funkcioniraju tako da u starom gradu ostanu stanovnici, ali i da se odvijaju ekonomske aktivnosti od kojih grad živi.


Pogled na grad Dubrovnik 
 

 Tom Dubravec/ Cropix

Nekoliko stručnjaka vjeruje da će povratak u punu normalnost nakon šoka koji su društvima izazvale dvije godine pandemije biti izazovan i da ga treba činiti postupno.

U sklopu posebnog izvješća, EURACTIV i njegova paneuropska mreža istražuje što države članice EU i lokalne vlasti planiraju učiniti kako bi pomogle ovu tranziciju, dijelom tako što će urbana naselja učiniti privlačnijima kroz inovativne koncepte koji uključuju turizam i ugostiteljski sektor.

Euractiv Hrvatska se obratio gospodinu Matu Frankoviću, gradonačelniku Dubrovnika, grada koji čija se slika u leksikonima može staviti pod pojam - turizam. I stara urbana jezgra.

image

Mato Frankovic.

Bozo Radic/Cropix

Kako izgleda Vaša vizija Dubrovnika 2030?

Misija i vizija ove gradske uprave grad je ugodan za život, odgovoran prema svojim stanovnicima, grad koji se razvija održivim smjerom koristeći suvremene digitalne tehnologije u inovativnom i kreativnom gospodarstvu, efikasnoj infrastrukturi, urbanoj mobilnosti i odgovornom turizmu. Grad ponosan na svoju povijest, usmjeren sigurnoj i odgovornoj budućnosti. Dubrovnik je grad koji iznimno poštuje svakog gosta, ali istovremeno i grad u čijem je središtu svaki njegov stanovnik, bez obzira u kojem dijelu grada živi.

Grad Dubrovnik je usmjeren ka jačanju gospodarstva ulaganjem u istraživanje i inovacije, podupiranjem poslovne konkurentnosti, digitalizacije kroz projekte Dubrovnik za digitalne nomade, Digitalizacija kulture i Nabavke IT opreme za osnovne škole. Usmjeren je i tome da postane Pametniji grad kroz projekt razvoja vještina za pametnu specijalizaciju te jačanje digitalne povezivosti kroz projekte Pametni otoci i Otvoreni Grad.

Ujedno će kao Održiviji i Zeleniji grad promicati energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije kroz projekte energetske obnove škola, vrtića i zgrada javne namjene. Prilagodbe na klimatske promjene će se promicati kroz projekt Reciklažno dvorište Orašac i AIRSPOT, dok će se sprječavanje rizika, zaštita okoliša i održivosti resursa promicati kroz projekte Pobrežje nova poslovna zona i centar kulturnog, kreativnog i poslovnog turizma, Park Gradac, Park Pile – ljetna pozornica i Park Platana.

Prostor TUP-a u Gružu, kojeg je Grad nedavno kupio, vidimo kao mjesto novog razvoja kulturnih i ostalih gradu potrebnih sadržaja, a ljetnikovce u Rijeci dubrovačkoj obnovljene i stavljene u funkciju znanosti, obrazovanja, turizma.

Jedan od prioriteta je učiniti Dubrovnik povezanijim gradom gdje će se razvoj održive, pametne i sigurne mobilnosti promicati kroz ulaganja u infrastrukturu i cestovno rasterećenje. Dubrovnik će postati Grad s istaknutijom socijalnom komponentom jačanjem zdravstvenog sustava te promocijom socijalnog uključivanja, obrazovanja i cjeloživotnog učenja i pružanjem socijalnih usluga u zajednici s ciljem smanjenja i prevencije institucionalizacije.

Projektima kojima se pruža podrška rizičnim skupinama poput izgradnje Doma za starije i nemoćne, Rekonstrukcije i opremanja terapijskog bazena OB Dubrovnik, Programa stipendiranja za osobe slabijeg imovinskog statusa te osoba s invaliditetom, izgradnjom Senzoričkog parka i projektima poput Faza II Grad za djecu, Centar integrativnog razvoja Dubrovnik – Dubrovnik grad znanja, Jugaši srca velikog i Pomoćnici u nastavi u OŠ Grada Dubrovnika, gradska uprava će postići cilj da postane Grad s istaknutijom socijalnom komponentom.

Kroz program ITU (Integrirana teritorijalna ulaganja) mehanizma Grad Dubrovnik će provesti niz projekata koji će omogućiti podizanje kvalitete života građana Dubrovnika.

Kako Dubrovnik planira razvijati održivi turizam?

To je nešto na čemu Grad Dubrovnik sustavno radi, ali treba reći kako se radi o sveobuhvatnom i temeljitom poslu koji kombinira više mjera, različite pristupe i nije jednostavno odgovoriti na taj izazov. Ali smatram da smo na dobrom putu jer naše mjere koje razvijamo u tom smjeru već imaju sasvim vidljive rezultate, što nam omogućuje mjerljiv pomak prema održivijem i odgovornijem turizmu i lokalnom razvoju.

Grad Dubrovnik je 2017. godine počeo razvijati strateški projekt Respect the City - Poštujmo Grad, suočen tada s velikim izazovom prekomjernog turizma sa svim njegovim posljedicama. Prvi koraci bile su različite mjere ublažavanja prometnih gužvi i implementacije rješenja pametnog grada i u relativno kratkom vremenu počeli smo upravljati svojom destinacijom. Uz poduzete kratkoročne mjere, akcijski plan projekta Respect the City uključuje i srednjoročne mjere poput planova održive urbane mobilnosti i studije urbanog razvoja, dubrovačkih električnih brodova, kao i dugoročne kao što su policentrični urbani razvoj, nove ceste i ulaganja u infrastrukturu.

No, 2020. godina, s pojavom COVID-19 situacije diljem svijeta, donijela je sasvim nove perspektive i izazove turističkog, pa i ukupnog društveno-gospodarskog razvoja, s pitanjem održivosti gospodarstva temeljenog na monokulturi turizma. Stoga Grad Dubrovnik svojim novim Akcijskim planom Programa Poštujmo Grad za razdoblje do 2025., koji je usvojen krajem prošle godine, sagledava i upravo ovu, vrlo zahtjevnu situaciju. Plan uključuje i strateške projekte poput razvoja Gruža kao budućeg intermodalnog urbanog centra, rekonstrukciju Lapadske obale, Park&Ride sustav na Pobrežju.

I prema završnom izvješću održivosti destinacije, koje je predstavljeno 2. lipnja 2020. u Dubrovniku, na temelju ocjene odredišta koju je u studenom i prosincu 2019. godine provelo Globalno vijeće za održivi turizam (GSTC), Grad Dubrovnik je ostvario izvrsnih 70 posto na skali kojom se procjenjuje ukupna izvedba odredišta u održivosti. GSTC standard obuhvaća četiri glavna stupa održivosti odredišta: odredišnu politiku i planiranje, uključivanje i koristi zajednice, upravljanje kulturnim i prirodnim dobrima, te upravljanje okolišnim i prirodnim resursima. Iz GSTC-a su izjavili i kako je procjena koja je provedena u Dubrovniku ''najtransparentnija koju je Globalno vijeće za održivi turizam do sada provelo'', uz veliki angažman i ove gradske uprave i čitave zajednice. Izvještaj je korišten i kao baza za razvoj daljnjeg akcijskog dokumenta 'Respect the City'.

image

Proljetni pljusak nije omeo turiste

Tonci Plazibat/Cropix

Kako spriječiti da se stara gradska jezgra ne pretvori u prostor samo za iznajmljivače? Kako planirate održati „živom“ gradsku jezgru nasuprot suvremenih navika kupovanja u šoping centrima koji se nalaze izvan te jezgre ili putem online shoppinga?

Očuvanje ''živog grada'' jedan je od naših prioriteta, a jedan od osnovnih koraka sustavnog promišljanja i planiranja u tom smislu bilo je donošenje Plana upravljanja svjetskim dobrom UNESCO-a „Starim gradom Dubrovnikom“, prvi takav dokument namijenjen ukupnom povijesnom urbanom krajoliku Dubrovnika, ujedno i prvi takve vrste u Republici Hrvatskoj. Svrha ovog Plana je osigurati dugoročan sustav upravljanja koji će omogućiti očuvanje kvaliteta, izvornosti i cjelovitosti svjetskog dobra, istodobno održavajući kvalitetu života građana i aktivnu multifunkcionalnu namjenu gradskog središta. On sadrži i mjere koje će pomoći zadržavanju stanovnika unutar povijesne jezgre, a koje ćemo s vremenom i mogućnostima primjenjivati. S nekima smo već počeli, poput nove Odluke koja će obvezati ugostitelje na ugradnju limitatora razine emisijske buke na elektroakustičkim uređajima, jer rade u sklopu prostora u kojem ljudi žive i moraju moći noću odspavati da bi ujutro mogli odmorni krenuti na posao. U povijesnoj jezgri upravo gradimo novu školu, odnosno obnavljamo i rekonstruirano jednu povijesnu palaču za tu svrhu. Uz već jedan postojeći, to će biti drugi prostor u gradskoj jezgri namijenjen osnovnoj školi i vjerujem da to puno govori o našem smjeru.

Međutim, u prostoru povijesne jezgre grada nalazi se više vlasnika objekata koji, uz javna tijela, imaju značajan utjecaj na način na koji se dobro koristi u smislu njegove namjene. Grad Dubrovnik ne može utjecati na korištenje privatnog vlasništva, na način da bismo limitirali primjerice broj apartmana za iznajmljivanje ili isključivu namjenu nekog poslovnog prostora privatnih vlasnika. To možemo i činimo s prostorima u vlasništvu Grada pa smo, primjerice, smanjili javne površine koje smiju biti zauzete stolovima ugostiteljskih objekata i tako proširili pješačke koridore, ali smo i sebi smanjili profit od najamnine javnih površina.

Činjenica jest da je veći dio ponude trgovina u gradskoj jezgri usmjeren na turiste, no ono što Grad čini kako bi lokalima koji imaju ponudu i za stanovnike pomogao da budu konkurentniji jesu poticaji za tradicijske obrte koji posluju u gradu. Tu je ponovno pitanje privatnog vlasništva i slobodne ekonomije, a Grad za prostore u svom vlasništvu može i nudi ih po povoljnijim uvjetima, nekada i potpuno bez plaćanja za neke sadržaje koji su potrebni građanima.

Koja je Vaša vizija uloge stare gradske jezgre u koncepciji razvoja Dubrovnika?

Povijesna jezgra je nukleus Dubrovnika, njegova polazišna točka u svakom smislu. Upravo donošenjem spomenutog Plana upravljanja odredili smo smjer tog razvoja, odnosno istaknuli važnost uloga gradske jezgre u budućem životu grada. Gradsku jezgru vidimo kao prostor stanovanja za Dubrovčane, prostor za javne potrebe poput škole, gradske administracije, javnih kulturnih sadržaja, ali i prostor aktivne gospodarske djelatnosti, u smislu posjeta gradskim muzejima i atrakcijama, smještajnim hotelskim i privatnim kapacitetima te ugostiteljska djelatnost. Ono što treba postići je mjera u ovom odnosu na način da svi funkcioniraju tako da je omogućeno da u gradu i dalje žive njegovi stanovnici, ali i da se tu odvijaju gospodarske aktivnosti od kojih ovaj grad živi.

Grad u zidinama treba i dalje biti urbano središte iz kojeg proizlazi identitet grada, središte koje senzibilizira kompletnu lokalnu zajednicu da poštuje i čuva Grad kao svoju baštinu, kao dio svojstvenog identiteta zajednice jer samo tako će oni moći biti ti koji će tu baštinu čuvati i proslijediti novim generacijama. Iz tog razloga, primaran fokus Plana upravljanja stavljen je na očuvanje „živog grada“ i razvoj adekvatne upravljačke strukture.

image


Utrka dubrovačkim zidinama

Vedran Levi/Cropix

U kojoj su mjeri potencijali ugostiteljstva uključeni u planove razvoja Dubrovnika? Kako uklopiti tradiciju dubrovačkih kavana i restauranata u modernu viziju grada? Planira li gradska uprava razvijati gastronomiju kao dio gradskog brenda? Koji su planovi?

Gastronomija je, svakako, jako važan dio suvremene turističke ponude. Treba reći i kako imamo restoran s Michelinovom zvjezdicom te nekoliko restorana koji su se našli u Michelinovom vodiču. Dubrovački ugostitelji prate svjetske trendove, stalno obogaćuju gastronomsku ponudu i prilagođavaju je zahtjevima gostiju, a Grad Dubrovnik i Turistička zajednica grada Dubrovnika kroz različite projekte promiču dubrovačku gastro priču.

Iako danas u Dubrovniku možete naći raznovrsnu ponudu svjetskih kuhinja, različite fuzije, izvrsne nove restorane, ipak smo najprepoznatiji po tradicionalnoj mediteranskoj kuhinji, gdje je kvalitet namirnica osnova cijele priče i u tom smislu radimo na poticanju lokalnih OPG-ova i skraćivanju lanaca opskrbe od proizvođača do stola.

Imamo sreću i da u našem okruženju, od Konavala, preko otoka, Primorja, poluotoka Pelješca i Neretve, imamo kvalitetne poljoprivrednike, proizvođače, uzgajivače, bilo da govorimo o voću i povrću, izvrsnim pelješkim i konavoskim vinima, Malostonskoj kamenici sa zaštićenom oznakom izvornosti. Također, na tim se prostorima sve više razvija i ruralni turizam, koji je dodatna vrijednost ponudi turističkog Dubrovnika.

image

'Proljeće u Konavlima'

Vedran Levi/Cropix

I tijekom godine, u vremenu pred i posezone, organiziramo gastro događanja kako bismo i tim našim gostima, koji nas posjećuju izvan špice sezone, ponudili dodatne atrakcije. Posebno ovdje ističemo ''Good food festival'' u listopadu i manifestaciju ''Uskrs u Primorju'' u travnju, koja također obuhvaća i kulinarsku priču.

Na svim tim našim vrijednostima, a ugostiteljstvo ima dugi tradiciju u Dubrovniku, radimo i dalje ih razvijamo, primjerice kroz EU projekt "Uspostava regionalnog centra kompetentnosti u turizmu i ugostiteljstvu Dubrovnik". Grad Dubrovnik tu sudjeluje kao jedan od partnera, a za provedbu ovog projekta ustupili smo i vrijedno zdanje Vile Čingrije, gdje će se realizirati ovaj Centar u kojem će se naši mladi, ali i njihovi profesori, dalje usavršavati.

Digitalizacija, što sve njome želite i nadate se postići? Postoje li problemi zbog infrastrukture?

U tome smo prilično napredni, jedan od vodećih gradova u Hrvatskoj koji prednjače u implementaciji Smart City rješenja. Razvili smo niz aplikacija i projekata usmjerenih prema učinkovitom i ekološki odgovornom upravljanju prometnim sustavom s ciljem smanjena gužvi, ali i zaštite okoliša i očuvanja naše vrijedne spomeničke baštine.

Imamo, primjerice, web platformu za predviđanje broja posjetitelja u povijesnoj jezgri Dubrovnik Visitors, koja uz pomoć umjetne inteligencije predviđa gužvu u povijesnoj jezgri na određeni datum i dio dana te usmjerava posjetitelje na najbolje vrijeme za posjetu. Tu je i pametni parking, aplikacija koja obuhvaća svako mjesto javnog gradskog parkinga i daje pregled slobodnih parkirališnih mjesta, kako se ne bi bespotrebno kružilo autom tražeći slobodno mjesto. Postavljeno je ukupno 2.016 parkirnih senzora na parkirna mjesta diljem grada, što ujedno i predstavlja najveću količinu postavljenih senzora ove tehnologije na svijetu u jednom gradu. Ugradili smo i web kamere na gradskim prometnicama, te smo prvi grad u Hrvatskoj koji još od listopada 2019. godine nudi uslugu 100 % električnog sustava car sharinga. To funkcionira kao nadogradnja javnog prijevoza te na ekološki način bez buke i emisije štetnih plinova doprinosi rasterećenju gradske prometne infrastrukture.

Uspostavljena je i internetska trgovina za kupnju online vaučera za zaustavljanje u zoni posebnog prometnog režima u kontaktnoj zoni stare gradske jezgre, koja je najviše opterećena za vrijeme gužvi. Implementiran je i sustav za uspostavljanje zone zagušenja prometa oko povijesne jezgre Grada, koji uz opremu i inovativno softversko rješenje omogućuje upravljanje prometnim sustavom i automatsku provjeru turističkih autobusa koji podliježu naplati parkiranja na platou Pile. Sustav je podloga za daljnje reguliranje prometovanja u području kontaktne zone dubrovačke povijesne jezgre pod zaštitom UNESCO-a.

Nastavno na promet, radimo na projektu Park & Ride sustav na Pobrežju, administrativno rubnom gradskom području, koji uključuje uređenje javnog parkirališta kapaciteta 624 mjesta za osobna i taksi vozila te autobuse s prometnim priključkom i javnim prijevozom do užeg središta grada. Završena je izrada glavnog projekta, a za realizaciju gradska uprava namjerava koristiti EU sredstva.

Sve ovo usmjereno je i na građane i na turiste, a za građane smo razvili sustav Otvoreni grad, dostupan zadnjih godinu dana. To je središnji gradski portal za pristup javnim informacijama, otvorenim podacima i digitalnim uslugama i servisima, koji građanima na jednom mjestu omogućava uvid u financijsko poslovanje Grada Dubrovnika, pristup digitalnim obrascima, on-line podnošenje zahtjeva, pokretanje upravnih i drugih postupaka.

Koji grad/gradove u Europi vidite kao obrazac koji bi Dubrovnik trebao slijediti, čija iskustva primjenjivati? A koja iskustva Dubrovnika biste ponudili kolegama iz Europe?

Dubrovnik je specifičan jer je riječ o malom gradu, ali velikoj turističkoj destinaciji. Po važnosti turizma stojimo uz bok ostalim UNESCO europskim destinacijama poput Barcelone, Venecije, Brugesa, ali smo po broju stanovnika puno manji. Kada govorimo o uzorima i nastojanjima vezanim uz održivi razvoj, digitalnu transformaciju, zelenu tranziciju, mislim da nam uzor mogu biti skandinavske primjeri. Recimo, danski Aarhus, koji također nije milijunski grad, ali jest omiljena turistička destinacija, i koji je izuzetno uspješan upravo u onome što mi želimo postići u budućnosti. Naime, proglašeni su trećim najodrživijim gradom na svijetu.

S druge strane Dubrovnik sasvim sigurno ima što za ponuditi kao primjer drugim turističkim gradovima u Europi. Primjerice, naša suradnja s CLIA-om (Cruise Lines International Association, Međunarodna udruga kruzera), najvećim svjetskom trgovačkim udruženjem cruise kompanija, ističe se kao primjer dobre prakse na svjetskoj razini.

image

Kruzeri u Luci Gruž

Bozo Radic/Cropix

Budući da je značajan dio problema s prekomjernim turizmom u Dubrovniku vezan uz brodove na kružnim putovanjima i dnevne posjetitelje, Grad se obratio CLIA-i kako bismo zajedno radili na rješavanju problema. Bili smo prva jedinica lokalne samouprave koja je napravila takvo što, ali smo imali jako dobar odaziv od CLIA-e i u dosta kratkom vremenu razradili smo smjernice za suradnju. Shvatili su da nam je to zajednički interes jer ni gosti s kruzera nisu bili zadovoljni prepunim ulicama što im je umanjilo doživljaj Dubrovnika. Grad je uspio kratkoročno napraviti prilagodbe različitim mjerama ublažavanja gužvi u prometu i u samoj povijesnoj jezgri te krenuti s radom na dugoročnom rješenju koje u osnovi znači pomno planiranje dolazaka/odlazaka cruisera dnevno, tjedno i godišnje. U ovom nam je smislu jako važna suradnja s Lučkom upravom Dubrovnik, koja je cijelo vrijeme naš partner u provedbi mjera. Rezultati su izvrsni i nastavljamo suradnju i provedbu mjera i dalje.

Koji je Vaš pogled na razvoj turizma u nadolazećem, post-COVID periodu? Da li je došlo do promjena u potrebama turista i kako će Dubrovnik prilagoditi svoju ponudu?

Turizam, kao i sve druge gospodarske djelatnosti, mora se prilagođavati trenutku, slijediti trendove razvoja, prilagođavati se tržištu i okolnostima. Vrijeme COVID krize za nas je bilo razdoblje restarta, koje nam je darovalo vrijeme za preslagivanje, za nova promišljanja. To i dalje ostaje naša osnovna gospodarska djelatnost, a s obzirom da nismo veliki grad lako se prilagođavamo novim zahtjevima, što se pokazalo i u vrijeme pandemije. Međutim radimo i na diversificiranim oblicima turizma, poput ponude za digitalne nomade i filmskog turizma.

Posebno je za vrijeme pandemije fokus bio na radu od kuće, izmješteno od samog radnog mjesta, pa smo upravo u digitalnim nomadima, odnosno osobama koje imaju takve poslove da mogu raditi na daljinu, a pri tom vole putovati i boraviti duže vrijeme u nekoj destinaciji, vidjeli potencijal za Dubrovnik. S ovom smo pričom krenuli prije dvije godine, kao prvi u Hrvatskoj, kada smo organizirali konferenciju za digitalne nomade, potom je uslijedilo još nekoliko događanja i pokrenutih inicijativa da bismo ovaj tjedan bili uvršteni na listu TOP 10 Savills Real Estate Executive Nomad List. Dubrovnik u tom smislu ima puno za ponuditi, osobito u mjesecima izvan glavne turističke sezone.

Još jedan vid turizma pokazao se kao dobar i u vremenu pandemije – screen turizam. U jeku korona krize, u rujnu i listopadu 2020., u Dubrovniku su snimale tri filmske produkcijske kuće. Samo u 2021. godini ovdje je boravilo preko 25 snimateljskih ekipa, većina njih inozemnih, a među njima i ekipa TV emisije „Quest's World of Wonder“ CNN Travela. U njoj je svjetski poznati novinar Richard Quest Dubrovnik prikazao kroz priču s ljudima, kao turističku, a dijelom i filmsku destinaciju. Također, Grad Dubrovnik je pripremio i projektni okvir „Televizijski i filmski studijski kompleks i game-development centar DUBROVNIK“. Zamišljen je kao poduzetnički inkubator, vrhunski opremljen i specijaliziran za razvoj video igara i profesionalizaciju filmskih snimanja u kojem bi djelovale tvrtke tog profila, a Dubrovnik učinili dodatno prepoznatljivim na gamerskoj i filmskoj svjetskoj sceni. Projektom bi se trebao uspostaviti specijalizirani poduzetnički inkubator koji će doprinijeti razvoju kreativne industrije na prostoru Dubrovačko-neretvanske županije s težištem na audiovizualnoj i IT industriji. Time će se doprinijeti jačanju konkurentnosti navedenog sektora gospodarstva i povećanju zaposlenosti. Kompleks bi omogućio najam prostora, audiovizualne opreme i timova. U kompleksu se planiraju prostorije za gostujuće timove/stručnjake, coworking uredi/prostori za game-development start. To je svakako jedan od smjerova u kojima idemo.

A što se tiče ovogodišnje sezone, Grad Dubrovnik s partnerima napravio je sve predradnje kako bi se sezona 2022. ostvarila u punom obimu, onoliko koliko to objektivne mogućnosti dozvoljavaju. Iznimno smo dobro zračno povezani, marketinške aktivnosti na ključnim tržištima su pravovremeno odrađene, epidemiološka situacije je dobra, a zanimanje za Dubrovnikom je snažno i postojano. Smatram da možemo očekivati jednu uistinu dobru sezonu koja će donijeti nastavak gospodarskog oporavka započetog prošle godine i omogućiti predah gospodarstvu, ali i gradskom proračunu koji je u protekle dvije godine pretrpio značajne gubitke.

image

logo za projekt metro euractiv

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. srpanj 2022 00:07