Važan dio posla zastupnica i zastupnika u Europskom parlamentu postavljanje je pismenih upita predstavnicima Europske komisije. Među posljednjim pitanjima napravili smo sljedeći odabir.
“Označavanje meda već godinama predstavlja problem za Europsku uniju, dopuštajući da njezino tržište bude preplavljeno medom ili mješavinama meda koje su krivotvorene sirupima neotkrivenog podrijetla.”
Direktiva Vijeća 2001/110/EK koja se odnosi na med zahtijeva da se na etiketi navede zemlja ili zemlje podrijetla u kojima je med ubran. U okviru revizije tržišnih standarda EU-a, Komisija također istražuje označavanje meda i razmotrit će je li potrebno predložiti izmjene postojećih pravila. Primarnu odgovornost za osiguravanje usklađenosti sa zakonodavstvom EU u vezi s poljoprivrednom hranom imaju subjekti u poslovanju s hranom. Otkrivanje i suzbijanje prijevara u vezi s hranom također je odgovornost država članica, a njihova nadležna tijela nastavljaju kontrolirati sektor i koristiti Sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje za prekograničnu suradnju u vezi sa sumnjom na prijevare i nesukladnosti.
“Lišavanje Gazproma odgovornosti za situaciju na tržištu plina EU.”
Komisija temeljito i nepristrano istražuje sve navode o mogućem ponašanju koje narušava konkurentnost na veleprodajnim tržištima plina EU-a s ciljem provjere može li trenutna tržišna situacija biti povezana s komercijalnim ponašanjem sudionika na tržištu. Pravila tržišnog natjecanja EU-a ne mogu uzeti u obzir sve vrste tržišne manipulacije. Ako bi Komisija utvrdila da ponašanje Gazproma ili bilo kojeg drugog dobavljača plina krši pravila tržišnog natjecanja EU-a, neće oklijevati intervenirati kako bi osigurala učinkovitu konkurenciju na unutarnjem energetskom tržištu u korist poduzeća i potrošača. Komisija je također u bliskom kontaktu s nacionalnim tijelima za tržišno natjecanje država članica, koja imaju paralelnu nadležnost za primjenu pravila tržišnog natjecanja EU-a.
“Hoće li kriza rasta cijena energije dovesti do preoblike plana buduće energetske tranzicije?”
Trenutna situacija nije rezultat klimatskih politika EU-a, već posljedica velikog oslanjanja Europe na uvozna fosilna goriva. EU treba povećati svoju energetsku autonomiju, a to može učiniti samo pojačavanjem zelene tranzicije. Energetska tranzicija više se ne odnosi samo na postizanje klimatskih ciljeva, već je postala i ekonomska potreba. U tom kontekstu, napredak s paketom 'Fit for 55' (mjere da bi se smanjilo ispuštanje plinova koji izazivaju globalno zagrijavanje) postaje važniji nego ikad.
“Dvojbe o cijepljenju djece i dojenčadi.”
Iako djeca možda nisu posebno teško pogođena ako su zaražena COVID-19, mogu širiti virus na druge skupine stanovništva, uključujući skupine posebno osjetljive na COVID-19, kao što su starije osobe i osobe s osnovnim bolestima. Cijepljenje djece stoga može ograničiti prijenos COVID-19. Komisija je 29. studenog 2021. godine odobrila jedno cjepivo za djecu (u dobi od 5 do 11 godina), prema preporuci Europske agencije za lijekove (EMA). Nijedno cjepivo protiv COVID-19 do sada nije odobreno za dojenčad (u dobi od 0 do 2 godine) na razini EU-a. Za cjepivo trenutno odobreno za djecu na razini EU-a, najčešće nuspojave slične su onima uočenim u odrasloj populaciji, općenito blage i umjerene te se poboljšavaju u roku od nekoliko dana od cijepljenja. Sigurnost je temeljni zahtjev za svako cjepivo. Svaki kandidat za cjepivo protiv COVID-19 mora zadovoljiti rigorozne zahtjeve i pragove dokaza EMA-ine znanstvene procjene kako bi dobio odobrenje za tržište. Sigurnost i učinkovitost cjepiva u djece i odraslih i dalje se nadzire kroz sustav “pharmacovigilance EU” i stalne i dodatne studije od strane nositelja odobrenja za stavljanje u promet i europskih tijela. Odbor za procjenu rizika pharmacovigilance EMA-e procjenjuje sigurnosne signale i kao rezultat može preporučiti regulatorne mjere, uključujući promjenu ili suspenziju odobrenja za stavljanje u promet.
“Povećanje financiranja modernizacije schengenskog informacijskog sustava.”
Nadogradnja Schengenskog informacijskog sustava nastavit će se financirati tijekom tekućeg višegodišnjeg financijskog okvira 2021.-2027., uz potporu EU fondova za unutarnje poslove, posebice Instrumenta za financijsku potporu za upravljanje granicom i viznu politiku (BMVI), koji dio je Fonda za integrirano upravljanje granicom. BMVI se nadovezuje na prošli Fond za unutarnju sigurnost (2014.-2020.). Nakon odluke proračunskih tijela EU-a, BMVI koristi početno dodijeljeni iznos, koji je dvostruko veći (trenutačno 6,4 milijarde eura) od onog koji je dodijeljen fondu za prošle granice i vize (3 milijarde eura). BMVI će omogućiti daljnju financijsku potporu naporima država članica da poboljšaju i učinkovito upravljaju postavljenim informacijskim sustavima EU-a u području unutarnjih poslova, uključujući schengenski informacijski sustav, te da osiguraju njihovu punu interoperabilnost. Potpuna provedba revidiranog sustava povećat će učinkovitost provjera vanjskih granica EU-a. Ona je dio snažnog i učinkovitog europskog integriranog upravljanja granicom na vanjskim granicama, čime se pridonosi osiguranju visoke razine unutarnje sigurnosti EU-a, istovremeno čuvajući slobodno kretanje osoba unutar EU-a.
“Kampanja Vijeća Europe za hidžab.”
Kampanja i vizualni materijali dio su projekta 'MOŽEMO za govor o ljudskim pravima — WECANHRS', koji sufinancira EU u okviru poziva za podnošenje prijedloga za prevenciju i borbu protiv rasizma u okviru Programa prava, jednakosti i građanstva, a provodi Vijeće Europe kao glavni korisnik. Ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava predviđen je ukupan doprinos EU-a od 339 961,45 eura. Kao što je predviđeno sustavom upravljanja bespovratnim sredstvima Komisije, Komisija ocjenjuje rezultate projekta i poštivanje sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava nakon dovršetka zadataka, a prije izvršenja konačne uplate. Komisija nije procijenila niti odobrila konkretne poruke i vizualne materijale o kojima je riječ prije nego što su distribuirani. Vijeće Europe odlučilo je povući te poruke i trenutno razmišlja o boljoj prezentaciji rezultata projekta.
“Medicinska samodostatnost EU.”
Trenutna kriza naglašava ovisnost Europe o trećim zemljama u pogledu brojnih medicinskih potrepština, kao što su osobna zaštitna oprema, kritični lijekovi i aktivni farmaceutski sastojci. Također pokazuje da su opskrbni lanci za proizvodnju cjepiva i farmaceutskih proizvoda sve složeniji i globaliziraniji. Stoga EU treba ojačati svoju otvorenu stratešku autonomiju za te medicinske zalihe. U pogledu sigurnosti opskrbe lijekovima, Komisija je pokrenula strukturirani dijalog sa svim dionicima s ciljem boljeg identificiranja i razumijevanja ovisnosti i potencijalnih ranjivosti u lancima opskrbe te izgradnje otpornije opskrbe lijekovima. Zdravstveno tijelo za pripravnost i odgovor na hitne slučajeve (HERA) identificirat će relevantne medicinske protumjere i slabosti u povezanim lancima opskrbe. Komisija također potiče javne kupce, uključujući zdravstveni sektor, da prilikom organiziranja javnih kupnji gledaju na druge aspekte osim cijene, kao što su sigurnost opskrbe, održivost, ekološka prihvatljivost i digitalizacija. Takav pristup potaknut će inovacije i pridonijeti zelenijoj i ekološki prihvatljivijoj zdravstvenoj industriji EU-a. Komisija nije upoznata s bilo kakvom praksom dampinga zdravstvenih proizvoda. Industrija EU-a nije kontaktirala Komisiju niti je podnijela pritužbu s navodima da se takvi proizvodi izvoze u EU po dampinškim cijenama.