Europska komisija predstavila je zakon o digitalnim uslugama i Zakon o digitalnim tržištima, a zatim i novu strategiju za kibernetičku sigurnost kojom želi ojačati kolektivnu otpornost Europe od prijetnji iz te domene. Pod sjenom tih velikih odluka, koje su imale globalni odjek, gotovo neopaženo je prošla još jedna odluka: trinaest članica EU odlučilo je udružiti snage u ulaganjima u tehnologije procesora i poluvodiča kako bi i na tom planu smanjile zaostajanje za SAD-om i Azijom. Uz Njemačku, Francusku i Španjolsku, u toj su skupini Belgija, Hrvatska, Estonija, Finska, Grčka, Italija, Malta, Nizozemska, Portugal i Slovenija. Europski udio na svjetskom tržištu poluvodiča, vrijednom 440 milijardi eura, iznosi oko deset posto, a EU se trenutno oslanja na one proizvedene u inozemstvu. To predstavlja prijetnju stabilnosti europskog tehnološkog napretka, a jedan od temelja politike sadašnje Komisije je europska autonomija i otpornost, što bez vlastite tehnološke proizvodne baze nije ostvarivo.
Sljedeća vijest pokazuje da je počela utrka kojom se EU nastoji privući na svoju stranu. Izabrani američki predsjednik Joe Biden više je puta naglasio da kani obnoviti transatlantske odnose, ali jednako je tako dobro poznato da je sporazum o slobodnoj trgovini SAD-a i EU trenutno mutna i daleka budućnost. Transatlantsko trgovinsko i investicijsko partnerstvo (TTIP) već je zaboravljeno. Kina je zbog toga s ubrzala pregovore o Sporazumu o ulaganjima koji bi se mogao finalizirati do kraja godine. EU i Kina pregovaraju o sporazumu već sedam godina, nastojeći pomiriti težnju Bruxellesa da europskim kompanijama u Kini omogući natjecanje s domaćim tvrtkama po jednakim uvjetima i namjeru Pekinga da kineskim tvrtkama osigura pristup europskim tržištima. Pregovarači su se u ovome tjednu našli nadomak željenog cilja nakon što je Kina učinila određene ustupke u vezi s pristupom financijskom i sektoru nekretnina i industriji.