EU je čvrsto pobornik multilateralizma (UN, G20, G7 itd. ) i branitelj međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima. Ovim se riječima obratio javnosti Belgijac Charles Michel, predsjednik Vijeća EU, nakon večere kojom je počeo summit Vijeća na Brdu kod Kranja u Sloveniji koja u ovoj polovici godine predsjeda Unijom. U srijedu je na redu summit sa Zapadnim Balkanom na kojem neće biti nikakvih pomaka. O čemu sam pisao.
“EU je otvorena svijetu i odbacuje protekcionizam. Predani smo radu s našim saveznicima i partnerima istomišljenicima, posebno sa SAD-om i unutar NATO-a, koji je zaglavni kamen naše sigurnosti”, rekao je Michel, a prenosi služba za medije Vijeća EU.
Apostrofiranje NATO-a kao temelja sigurnosti EU neupitno je odgovor na poruke iz SAD-a gdje je boravio Jens Stoltenberg, glavni tajnik NATO-a. Koji je na konferenciji na sveučilištu Georgetown u Washingtonu rekao: “Ne vjerujem u napore stvaranja nečega izvan okvira NATO-a što bi konkuriralo ili zamijenilo NATO". Odgovor posebno francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu koji je, nakon strateškog sporazuma AUKUS, SAD-a, Australije i Velike Britanije, zbog kojih je njegova zemlja izgubila unosan posao izgradnje podmornica za Canberru, glasno zatražio da se Europa obrambeno osamostali.
Isto to je 2017. godine rekla njemačka kancelarka Angela Merkel, ali tada je u Bijeloj kući bio Donald Trump. Tad se NATO nije oglašavao.
Norvežanin Stoltenberg je u poruci za 27 šefova država i vlada okupljenih na Brdu kod Kranja naglasio da 80 posto potrošnje za obranu NATO-a osiguravaju zemlje koje nisu članice EU-a. "To su SAD, ali i drugi saveznici", primijetio je.
"I geografija je važna, Turska na jugu, Norveška i Island na sjeveru i Sjedinjene Države, Kanada i Velika Britanija na zapadu. Ako pogledate zemljovid oni su važni za zaštitu cijele Europe. Svaki pokušaj slabljenja transatlantske veze stvaranjem alternativnih struktura, govoreći da se možemo sami snaći, ne samo da će oslabiti NATO, već i podijeliti Europu", upozorio je.
Michel je nakon umirujuće poruke kolegama na drugoj strani Bruxellesa poručio kako je “jedinstvo EU naša glavna vrijednost. Djelujući zajedno, ojačat ćemo moć utjecaja naše snage. Izvlačeći pouke iz nedavnih kriza, predani smo konsolidiranju naših snaga i jačanju otpornosti smanjenjem kritičnih ovisnosti.”
Nedavne su krize Afganistan i AUKUS. Obje u kojima je EU djelovao kao promatrač, a ne akter. A iz navedenih fraza teško je shvatiti koje su pouke izvučene i što će se napraviti.
Michel navodi da je na večeri dogovoreno što da EU učini kako bi postala “učinkovitija i agilnija” na međunarodnoj sceni. Sve se opet vrti oko “jačanja sposobnosti autonomnog djelovanja”. A to, smatraju čelnici, EU može postići kao ekonomska sila, jedinstvenim tržištem, standardima (klimatska, energetska, digitalna, industrijska politika), ravnopravnim uvjetima, reciprocitetom
To je poznati Brussels efekt, najmoćnija meka sila koju Unija posjeduje. Realno, i jedina.
Kad je riječ o sigurnosti i obrani, dogovoreno je da će EU slijediti vlastite interese, posebno u odnosu na Kinu "koju smatramo konkurentom, partnerom i sistemskim rivalom". Šefovi država i vlada EU i dalje ostaju privrženi definiciji iz strategije za odnose s Kinom donesene 2019. godine (kad je u Dubrovniku trajao summit inicijative “16+1”, platforme za suradnju zemalja istočne i srednje Europe i Kine).
Charles Michel navodi da će “Europske vijeće upravljati ovim procesom.” Što bi mogao biti signal promjena u politici EU i daleka naznaka mogućeg ukidanja konsenzusa u pitanju sigurnosti i vanjske politike. To bi bila jedina dobra vijest ovog ekspozea.
Predsjednik Vijeća EU je podsjetio da će Josep Borrell, Visoki predstavnik EU za vanjsku i sigurnosnu politiku, iznijeti prvi nacrt Strateškog kompasa (model ujedinjavanja odgovora EU-a u području sigurnosti i obrane) u studenom 2021. Vijeće će o tome raspravljati u prosincu, a Kompas bi trebao biti odobren u ožujku iduće godine.
“U međuvremenu ćemo napredovati na različitim postojećim kolosijecima u području obrane i sigurnosti”, jamči Michel.
I onda se opet vraća na NATO s kojim će se raditi na novoj političkoj deklaraciji prije summita Saveza u lipnju 2022. godine.
A onda u završnom odlomku zbroj svega i svačega: “Smanjit ćemo ovisnosti i postići otpornost u područjima kao što su energija, digital, kibernetička sigurnost, poluvodiči, industrijska politika, trgovina i jačanje jedinstvenog tržišta. Tim ćemo se pitanjima redovito baviti u Vijeću EU počevši od listopada.” Slijedi logično pitanje: a što su radili dosad.
Zaključak se nameće sam od sebe: malo riječi, a još manje sadržaja. Dok će tomu biti tako, EU ostaje financijer, a ne akter.