Iako na prvu fotonaponski paneli na krovovima zgrada i požari nemaju nikakvih poveznica, Građevinski fakultet iz Zagreba pokazao je da to i nije baš tako. Naprotiv, nedavno na konferenciji na kojoj su okupili nekoliko vodećih stručnih predavača, pokazali su da su i te kako povezani te da je sada vrijeme da se upoznamo s mogućim rizicima kako bismo ih pravovremeno i učinkovito smanjili na najmanju moguću mjeru.
Već sada solarni paneli na brojnim su krovovima novih javnih, stambenih i komercijalnih zgrada. No, sve će ih više biti na krovovima već postojećih zgrada. Naime, Europska unija kroz svoj plan REPowerEU ubrzava energetsku neovisnosti poticanjem proizvodnje obnovljive energije na zgradama, upravo tamo gdje će se ta energije i trošiti. Nacrt direktive o kojoj će se glasovati krajem ove godine zahtijeva od država članica da solarne panele učine obveznim za sve nove i postojeće javne i poslovne zgrade od 2027. odnosno 2028. a sve nove stambene zgrade od kraja 2030. godine. Također se traži od država članica da ih učini isplativim za manje od 10 godina. To će rezultirati neviđenom transformacijom europskog fonda zgrada i značajnim porastom broja sunčanih elektrana na krovovima.
"Dok će dodavanje fotonaponskih panela na krovove bez sumnje donijeti značajne koristi iz klimatske i energetske perspektive, također će donijeti nove izazove u pogledu sigurnosti od požara koje treba unaprijed predvidjeti i s kojima se trebamo upoznati" izjavila je profesorica Ivana Banjad Pečur sa zagrebačkog Građevinskog fakulteta te dodala kako je cilj ove konferencije bio podići razinu svijesti o ovoj problematici budući da je ovo područje novo, inovativno i samim time nije niti dovoljno istraženo
niti regulirano.
Najnovija istraživanja Sveučilišta u Edinburghu i Tehničkog sveučilišta u Danskoj o kojima je govorio profesor Jomaas Grunde, cijenjeni stručnjak svjetskog glasa, pokazuju da postavljanje PV panela na krovove značajno mijenja dinamiku širenja požara na krovu koji bi se inače smatrao sigurnim da paneli nisu prisutni. Zbog fotonaponskih panela na krovovima, požar se širi čak i 10 puta brže te se razvijaju puno veće temperature u prostoru između krova i panela. "Kao što europsko tržište traži ubrzanu proizvodnju i ugradnju PV panela tako i znanost i istraživanje moraju ubrzano raditi kako bi ova tranzicija bila provedena na siguran i održiv način", zaključio je Grunde.
Foto naponi se mogu ugraditi na i u zgrade, pa se samim time razlikuju oni koji su sastavni dio fasade ili imaju ulogu crijepa od onih koji se stavljaju na krovove zgrada, što je sada češće u Hrvatskoj. "Jedan od izazova je činjenica da iako se solari koriste na zgradama, oni se ne smatraju građevinskim proizvodom i prema tomu ne podliježu regulativi za građevinske proizvode. Također ne postoji harmonizirani europski test koji pokazuje kako se PV modul ponaša na zgradi u požaru", rekao je Roman Chiva, tehnički direktor francuskog laboratorija EFECTIS. Pojasnio je kako požari mogu nastati primjerice zbog mehaničkih oštećenja panela, lošeg ili nestručnog postavljanja, zbog preopterećenosti mreže ili kratkog spoja ali se također može proširiti na panele s ostalog dijela zgrade ili baterije za čuvanje energije.
Heikki Vaananen iz Europske komisije direkcije GROW pokazao je kako izgleda proces standardizacije jedne testne metode za požare koji traju 7 ili 8 godina, što je primjerice bio slučaj s testnom metodom za fasade u požaru koja je pokrenuta nakon velikog požara u obnovljenoj zgradi u Londonu koji je odnio više od 70 života. Upravo iz tog razloga komisija je pokrenula platformu FIEP za razmjenu informacija i dobre prakse između država članica vezano uz zaštitu od požara na kojoj se nedavno govorilo upravo o ovoj problematici a sve kako bi stručnjaci bili bolje upoznati s rizicima i kako bi europsko tržište bilo spremnije za ovu zelenu tranziciju.
Nevena Štrbić iz Ministarstva graditeljstva pridružila se inicijativi da se na razini EU-a harmoniziraju smjernice za ugradnju obnovljivih izvora na zgradama koje bi uključivale i mjere zaštite od požara, a koje bi se mogle razrađivati dalje na nacionalnoj razini. "Svi imamo isti problem a pojedinačno ga rješavamo što nije dobro. Te bi smjernice bile jako korisne i instalaterima koji ugrađuju fotonaponske panele po svim europskim državama" zaključila je Nevena Štrbić. Pojasnila je kako prije značajne obnove zgrade projektanti trebaju napraviti analizu postojećeg stanja zgrade te dati prikaz mjera za povećanje sigurnosti u slučaju požara. "Ono što je bitno naglasiti da se kod ugradnje fotonaponskih elektrana ili punionica za električna vozila utječe na sigurnost u slučaju požara i jako smo ponosni da smo kroz pozive za energetske obnove zgrada uveli obavezan prikaz svih mjera zaštite od požara.
Projektanti trebaju razmotriti sve mjere kojima se povećava sigurnost ljudi u slučaju požara, na primjer ugradnjom negorivih građevinskih materijala gdje god je to moguće, dojavljivača požara i sprinklera. Na taj smo način osigurali da se vodi briga o zaštiti od požara prilikom energetske obnove zgrada jer za njih nije potrebna građevinska dozvola." Nadležno je ministarstvo objavilo popis certificiranih instalatera za obnovljive izvore energije na kojem je za sada 420 osoba.
Maja Katić iznijela je iskustva iz prakse budući da je bila dio tima koji je na brojne zgrade javne namjene ugrađivao sunčane elektrane te pojasnila postupak realizacije sunčane elektrane na postojećim krovovima. Pojasnila je da foto-napone na zgradama ne može niti projektirati niti ugrađivati bilo tko, da sve faze moraju biti izvedene prema pravilima struke, jako je bitna kvaliteta opreme i materijala koji se ugrađuju a sustav se mora redovito održavati.
Ivana Banjad Pečur i Miodrag Drakulić, predsjednik Hrvatske udruge za zaštitu od požara naglasili su kako je jako bitno da ova tranzicija na zelenu energiju prođe uspješno i na siguran način te da je potrebna suradnja svih dionika u ovom procesu kako bi tako zaista i bilo. Na kraju su ispred organizatora zahvalili partnerima konferencije tvrtkama ROCKWOOL Adriatic i KNAUF INSULATION čiji predstavnici su naglasili kako je jako bitno koristiti negorive izolacijske materijale na krovovima zgrada koji će zbog svoje negorivosti spriječiti širenje požara na ostale dijelove zgrade i time štititi ljudske živote, imovinu i okoliš.
Snimke svih prezentacija možete pogledati na službenoj stranici konferencije https://www.grad.unizg.hr/eufsd.
