Potaknuta tamošnjim načinom života i navikama, inkorporirala je skandinavski stil i nadogradila ga svojim idejama
Dobro se dobrim vraća. Na vlastitom primjeru spoznala je to i Matea Gečević, po struci brend menadžerica, čija je životna priča, baš kao i stan u kojem živi u Zagrebu i više nego zanimljiva.
Naime, u stan površine 50 četvornih metara s terasom od 30-ak kvadrata uselila se 2007. za vrijeme studija te ga, tada u ranim dvadesetima kad je home dekor još nije toliko zanimao, zamislila u bež nijansi. Nakon šest godina provedenih u tom stanu “upala” je na magisterij ekonomije na švedskom Sveučilištu Lund te se iznenada odlučila preseliti. U stan nije kročila sljedećih sedam godina, iako je planirala vratiti se iz Švedske nakon godinu dana.
- Iako me tu čekalo sigurno gnijezdo, htjela sam probati živjeti u inozemstvu. Puno sam toga prošla i naučila. To su bile godine u kojima sam emocionalno i materijalno bila i na samom dnu, ali i na vrhuncu. Nakon završenog magisterija razmišljala sam o povratku jer nisam imala gdje živjeti, nisam imala ušteđevine i nisam poznavala jezik. U Švedskoj je teško pronaći stan za najam. Kod njih je, primjerice, cijela zgrada sa stanovima za najam u vlasništvu jedne tvrtke koja zaprima prijave i ako vas iz te tvrtke odaberu, dobili ste stan. Iskreno sam mislila da su moje šanse za ostanak minimalne, no imala sam sreću da mi je prijateljica, koja se useljavala s dečkom, prepustila svoj stan na godinu dana. Ostao je još problem plaćanja tog stana, a upravo u tom trenutku sam dobila posao svojih snova, kao voditelj jedne poslovnice, iako sam se prijavila na nižerangirano radno mjesto - priča Matea gotovo u dahu, dodajući kako je u međuvremenu naučila jezik te dobila švedsko državljanstvo.
No, za daljnje napredovanje bilo je potrebno preseliti se u drugu zemlju, a njoj je ipak bila draža opcija vratiti se doma s bogatim životnim i poslovnim iskustvom te preurediti stan po svojoj mjeri.
- Znala sam da stan koji sam ostavila više nije “moj” jer ni ja više nisam bila ista osoba. Švedska me naučila puno toga, ali skandinavska jednostavnost nije jedna od tih stvari - kaže sa smiješkom.
Dodaje kako se tijekom boravka u Švedskoj upoznala s tamošnjim načinom života i stvaranjem cozy atmosfere. Polako je te navike počela preuzimati, a posljednjih godina stvarala je sliku o svojem stanu nakon povratka u Hrvatsku te malo-pomalo kupovala neke komade i detalje. Na kraju su sve te kupljene stvari u Hrvatsku došle manjim kamionom. U spavaću sobu tako je postavila luster iz jednog second hand shopa i komodu kupljenu u Ikei koja je zajedno s njom promijenila čak sedam adresa, a u boravku tepih, pa čak i mali kožni ukras - bookstoper, inače česti ukras na policama u švedskim domovima.
- Skandinavski stil inkorporirala sam u svoj dom. Pojedini elementi tog stila mogu se uočiti u stanu, ali nisam ga preuzela u potpunosti jer je on dosta monokromatski. Mogu reći da sam ga nadogradila svojim idejama - kaže Matea, otkrivajući kako je odmah znala da želi plavu kuhinju, no velik je problem bio pronaći majstora koji će ju izraditi: ili nisu shvaćali njezinu viziju ili su bili preskupi ili nezainteresirani.
- Planirala sam postojeću, manju kuhinju, koja je bila u odličnom stanju, prodati, kako bih pokrila dio novca za renoviranje, ali sam je na tatin prijedlog odlučila pokloniti jednoj obitelji. Kad su je majstori došli demontirati i odvesti na novu adresu, opet na tatin nagovor pomalo skeptično pitala sam ih bi li mi oni mogli izraditi kuhinju kakvu želim i na kraju ih angažirala. Postali smo doživotni prijatelji, a inače ne bismo se niti upoznali. To je ta karma - iskreno priznaje.
Zbog nove kuhinje, nastavlja, uklanjao se hrastov parket, zbog čega ju je boljelo srce, ali točno je znala što želi: keramiku većeg formata na podu, kuhinjske elemente svijetloplave boje u obliku slova “L” i poluotok, bez blagovaonskog stola jer ga nikad ne koristi. Cjelokupni je dojam upotpunjen zlatnim ručkicama, svijetloplavim Smegovim malim kuhinjskim aparatima, hladnjakom za vinoteku i bijelim pločicama na jednom dijelu zida do stropa, bez gornjih elemenata kako se ne bi izgubio “wow” pogled na kuhinju. Naravno, tu je i velik broj posuđa kupljenog u švedskim second hand shopovima. Nekad je, smije se, kupovala cipele i torbe, koje su danas izložene u ormaru u spavaćoj sobi, a danas kupuje tanjure, čajnike i šalice.
Sam dizajn kuhinje skicirala je s majkom koja vodi glavnu riječ kad je u pitanju realizacija brojnih Mateinih ideja i “uradi sam” kućnih projekata.
- Rekla sam da ću mami otvoriti YouTube kanal “Stolareva kći” jer je djed zaista bio stolar, a od njega je puno toga naučila. Osim što restaurira namještaj, zna šivati, dobra je s cvijećem... Primjerice, staru kutnu garnituru mislila sam baciti, ali ona ju je odlučila spasiti i od nje izraditi dvije sofe. Zajedno smo, uz malu pomoć stolara, radile štukature od drvenih letvica i bojale ih, izradile smo i naslon za krevet u spavaćoj sobi - kaže, dodajući kako se odlično dopunjuju, a ujedno i druže, nadoknađujući sedam godina koje je propustila u Hrvatskoj.
Mateina je mama zaslužna i za većinu božićnog dekora: sašila je čizmice i izradila girlandu koje se, imitirajući kamin, nalaze na starinskoj komodi američkog stila iz obiteljskog vlasništva. Iako je Božić u ovom stanu najčešće u znaku crvene boje, Matea se ove godine odlučila za što prirodniji, šumski dekor, zeleno-plave nijanse i jednostavne ukrase od prirodnih materijala. Kako ne bi morala kupovati nove ukrase za bor u željenim bojama, postojeće je odlučila “obući” u kariranu tkaninu koja je pojavljuje i na jastučnicama. I njih je sašila njezina mama. Tu su i pojedini detalji iz Švedske, primjerice baršunaste tamnozelene zvijezde koje je kupila na sniženju.
- Inspiraciju sam pronašla u bakinu starom goblenu i on je diktirao cijeli stil. Volim jednostavan i odmjeren dekor, upotpunjen tek pokojom koloritnom figuricom poput Orašara - kaže Matea, a izdvaja i vuneni vjenčić koji je izradila njezina prijateljica u sklopu Christmas Marketa. Mateu možete pratiti i na IG profilu home_stories_.
