Ima signala iz tržišta građevinskog materijala iz opskrbe i lanca nabava da su se cijene počele stabilizirati i lanci imaju bolju nabavu - rekao je Josip Zaher, potpredsjednik HGK za trgovinu i financijske institucije, među ostalim u uvodnom govoru 33. Foruma poslovanja nekretninama.
To je jedna od važnih stavki da bi se zaustavila cijena rasta novogradnje koja napuhuje ukupni balon cijena kvadrata. Tržište nekretnina u Hrvatskoj je dinamično, ali i vrlo različito i polarizirano. Kad nešto raste i divlja, kao što je to sada slučaj s cijenama nekretnina, zna se da će onda one i pasti, a kada i koliko, ostaje vidjeti, kao i kako će tko dočekati taj pad, smatra Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK. S time da se ne očekuje pad cijena nekretnina, nego njihova stabilizacija.
PANDEMIJA I POTRES
Nadalje, pozvao je agencije na odgovornost u postupanju sa strankama. Analizirala se i situacija prošle godine u kojoj su veliki utjecaj na tržište imale pandemija i potres. U Zagrebu je u središtu pad prometa nekretnina lani bio 50 posto. No, istaknuo je i da općenito statistike nisu uvijek dobar pokazatelj te da prosječna cijena kvadrata gotovo ništa ne znači. U Enekretninama, pak, nema objektivnih podataka o prodajnim cijenama nekretnina iako su oni korektniji kad je riječ o Zagrebu.
- Kad se gledaju Enekretnine, očito je da su u Dalmaciji u sustav unesene oko 15 posto niže cijene od realnih. Apeliram na agencije da su dužne upozoriti prodavatelje da su porezni utajitelji. Postoje manja mjesta u Dalmaciji gdje su se valjda svi dogovorili da će pri prodaji stavljati niže cijene, oko 1500 eura po kvadratu, a realno je oko 2500 - upozorava Dubravko Ranilović.
Također, brojke pokazuju da je 2020. godine prodaja građevinskih zemljišta skočila za 45 posto, s time da je to u Zadru dva puta više nego prije, kao i u Splitu, gdje će se pojaviti neke nove nekretnine.
- Sve je izraženiji trend povećanja razlike između tražene i realizirane cijene nekretnine, pri čemu očekivanja vlasnika nekretnina postaju sve nerealnija. Komunikaciju o cijeni najčešće apostrofiraju pojedini ekstremni primjeri neke nekretnine na tržištu. Cijene kvalitetne novogradnje u Zagrebu su oko 4000 eura za kvadrat, sve iznad su ekstremi - istaknuo je.
Tajnik u Ministarstvu graditeljstva Josip Uhlir podsjetio je prisutne na potres koji je pomalo zamrla tema te da je obnova nužna jer su takve nepogode i dalje moguće. Za početak, razbio je jedan mit, a to je da održavanje zgrada ima veze sa stanjem neke kuće u potresu.
- Samo konstrukcija stambenih zgrada, odnosno ojačanje konstrukcije, ima veze s potresom, nužno je osigurati primarno sigurnost zgrada, sve ostalo, ukrasi, ljepota, urbana obnova... sve je to sporedno jer ovo je pitanje sigurnosti. I samo za to iskoristit će se 43 milijarde kuna iz proračuna. Sredstva iz fonda EU za obnovu namijenjena su zgradama javne namjene - rekao je Uhlir te dodao da se za kuće i zgrade može izvesti i cjelovita obnova uz pomoć drugih programa ili samostalno.
ČEŠKA I SLOVENIJA
Ekonomist Josip Tica govorio je o tome kako uvođenje eura i ulazak u Schengen utječu na hrvatsko tržište nekretnina te prema prijašnjim primjerima ustvrdio da veći utjecaj ima ulazak u Schengen nego u eurozonu. Istaknuo je da su primjeri ulaska u eurozonu drugih zemalja toliko različiti, primjerice Slovenije i Češke, da ih je teško aplicirati kao mogućnost na ono što čeka Hrvatsku 2024. godine, odnosno koliko bi cijene nekretnina zbog toga mogle rasti. U Češkoj je taj rast bio veći, a u Sloveniji je bio nezamjetan, jer sve ovisi o okolnostima specifičnim za trenutak ulaska.
- Očekuje se da će se Schengen kod nas osjetiti na području second home nekretnina ako ne bude strogog lockdowna - rekao je Tica.
