Hrvatska komora arhitekata je u savjetu s javnošću komentirala iznimno važan Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju koji je bio na e-Savjetovanju. I članovi Komore svojim primjedbama i komentarima uključili su se u to. Ukupno je, općenito, poslano oko 500 komentara u 15 dana, što je visok broj za tako opsežan materijal zakona.
Čak 500 komentara
Također, većina relevantnih strukovnih institucija se očitovala i, kako saznajemo, protive se prijedlogu tog zakona. Strukovne institucije, kako saznajemo, smatraju štoviše da je prijedlog izmjena i dopuna zakona protuustavan i protuzakonit, jer narušava i ukida Ustavom zajamčeno pravo lokalne i područne samouprave o planiranju svog prostora.
Predložene izmjene, smatraju u Komori, uzrokovat će višegodišnji zastoj u izradi i donošenju prostornih planova, s obzirom na to da predviđaju prelazak na sustav ePlanovi, koji nije adekvatno testiran, te rad na temelju novog pravilnika o prostornim planovima koji još uvijek nije donesen, a nacrt nikada nije prezentiran struci, nositeljima izrade i drugim sudionicima u sustavu prostornog uređenja.
Brojne su druge izmjene u zakonu, smatraju strukovne institucije, koje su problematične i nestručne, što je rezultat potpunog isključivanja stručne javnosti iz radnih skupina za izmjenu zakonodavnog okvira, unatoč svim prijedlozima koje su strukovne institucije davale u proteklom razdoblju na temelju svojeg znanja i iskustva. Hrvatska komora arhitekata najoštrije se protivi predloženim izmjenama Zakona o prostornom uređenju, za koje je Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine 16. studenoga 2022. preko središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanje s javnošću objavilo skraćeno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću u trajanju od 15 dana. Prema Planu zakonodavnih aktivnosti koji je donesen na sjednici Vlade RH u prosincu 2020. godine, provođenje savjetovanja s javnošću za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju planirano je u trećem tromjesečju 2021. godine. Nakon, kako kažu u HKA, nikad obrazloženog kašnjenja, donošenje izmjena i dopuna zakona sada se isto predlaže po hitnom postupku, s obrazloženjem da je hitnost opravdana iz osobito opravdanih razloga.
Solarne elektrane
Navodi se da hitnost proizlazi iz NPOO-a - Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Uvidom u predmetnu komponentu NPOO-a očito je, smatraju u Komori, da je razdoblje provedbe svih predviđenih komponenti za realizaciju ove investicije predviđeno od 6./2021. - 2./2026..
Nadalje, zaključkom Vlade RH u vezi s poticanjem ulaganja u solarne elektrane cilja se na ubrzanje i olakšanje realizacija investicija u sunčane elektrane, ali zaključkom nije propisan nikakav skori rok koji bi trebalo ispoštovati. Stoga, smatraju, kako predviđeni rokovi provedbe iz NPOO-a niti zaključak Vlade ne predstavljaju osobito opravdane razloge zbog kojih se ove izmjene i dopune Zakona o prostornom uređenju ne bi trebale donijeti u redovnom postupku. Problematika opsega izmjena zakona u hitnom postupku pored razloga koji su navedeni u obrazloženju hitnosti postupka, kao što su digitalna tranzicija i solarne elektrane, ovim se izmjenama i dopunama zakona, upozoravaju strukovna udruženja, predlažu i izmjene i dopune zakona koje nemaju veze s tim razlozima! Smatraju da takve teme zakona zahtijevaju ozbiljnu stručnu i širu javnu raspravu koja nije moguća u predloženoj proceduri donošenja izmjena i dopuna Zakona po hitnom postupku. q
