‘GALIĆEVE‘ ZGRADE

Ovi stanovi planu za mjesec dana kad se ponude na kupnju iako su zgrade stare 70 godina! Evo kako su nastale

 Muzej grada Zagreba
Pogledajte neke nepoznate fotografije iz povijesti gradnje Zagreba u današnjoj Ulici grada Vukovara

Nedavno smo pisali o tome da se na tržištu nekretnina pojavio stan u zgradi arhitekta Drage Galića sagrađenoj prije 70 godini. Riječ je o niši u tržištu nekretnina u Zagrebu, neke zgrade jednostavno imaju svoje ‘fanove‘, koji samo čekaju da se ovdje nešto pojavi, i onda ako ima relativno razumnu cijenu i dobru poziciju, uglavnom se brzo i prodaju. Tako je i taj našao svoje nove vlasnike, a posebnost mu je bila što je imao originalne parkete i teraco kamen u kuhinji, jer većina kupaca koja se za njih odluče cijene i takve detalje. Kvadrat je bio visokih 3500 eura.

image
Milan Pavić, Državni arhiv u Zagrebu

Betonske krstarice u Vukovarskoj 35-35 a i Vukovarskoj 43-43 a u Zagrebu, arhitekt Drago Galić napravio je po uzoru na Le Corbusierov Unité d‘ Habitation u Marseilleu, a za prozivke da su plagijati nije mario.

Obje su danas popularne, stanove ovdje vole imati arhitekti, dizajneri, umjetnici, kulturnjaci... Neke od njih smo i posjetili, poput slikara Danijela Srdareva čiji nas je dvoetaži stan oduševio. U ‘Galićevim‘ zgradama žive i vlasnik domaćeg brenda nakita Amaranthine Mario Malnar, arhitekt Nino Virag, suvlasnica showrooma Intera Nataša Trbović... a svoj atelje ili poslovni prostor imaju slikarski bračni par Damir Sokić Roko i Nina Ivančić, producentica Tina Fras...

image
Milan Pavić, Državni arhiv u Zagrebu
image
Muzej grada Zagreba

Zgrade su nastale nakon Drugog svjetskog rata, te imaju oblik ležeće prizme. Pročelje prve je u bojama, terracotta i zelenkasta. Galić ju je projektirao 1952. godine samo godinu dana nakon završetka Le Corbusierove u Francuskoj. Tlocrtnih je dimenzija 104 x 12,5 metara, visoka je 32 metra, a u njoj je smješteno 68 stanova. Osni raspon katakterističnih dvostrukih stupova u prizemlju iznosi 7,4 metra. Stanovi su od prvoga do šestog kata dvoetažni, dvostrano orijentirani. Ispred svakog ulaza je betonsko korito za cvijeće na terasi zajedničkog vanjskog hodnika. Na sedmom katu, manji su stanovi te šest ateliera koji se velikim staklenim stijenama otvaraju prema sjeveru. Na zadnjoj, osmoj etaži, nalazi se prostor za spremišta, praonice i sušionice rublja, koje su danas bez funkcije. Tu je i zajednička terasa.

image
TOMISLAV KRIŠTO/CROPIX
image
MARKO MIŠČEVIĆ/CROPIX

Drago Galić u svoje je zgrade unio drukčiji koncept stanovanja od njegova uzora, svoje je znanje iz obiteljskih kuća i manjih stabenih zgrada prenio u velike stambene objekte, pa tako i u ovu betonsku, naizgled grubu građevinu. Stanove je orijentirao u smjeru sjever - jug prema zagrebačkoj tradiciji stanovanja, dok su oni kod Le Corbusiera istok - zapad uz nekoliko na južnoj strani. Galić je kvalitetan prostor u rasporedu stana odvojio za kuhinju, a u francuskom "originalu" je ona gotovo nevažna, mala i tamna prostorija, jer vrijeme se ne provodi u kuhinji, te se jede uglavnom vani...

image
SANDRA ŠIMUNOVIĆ/CROPIX/
image
BERISLAVA PICEK/CROPIX

Zgrada u Vukovarskoj 43-43 a u Zagrebu, koja je bila posljednji ostvareni projekt Drage Galića, ima izuzetne dvoetažne stanove s dugačkim tzv. razvučenim prozorima. Nažalost, mnogi stanovi u toj drugoj zgradi u Vukovarskoj su prekrojeni, rijetko je koji sačuvao stari raspored i dio opreme stana iz vremena kad je sagrađena, 1959. godine.

Razlika je u odnosu na onu od Le Corbusiera u Marseilleu i u zajedničkoj terasi na krovu, jer se u zagrebačkoj verziji one u novije doba gotovo ne koriste. Općenito u održavanje Le Corbusierove se puno više ulaže, ima primjerice na vrhu i dječji vrtić, a kako bi on i danas uz stroža pravila sigurnosti nesmetano radio, i svog dežurnog čuvara.

*Za tekst korišteni podaci iz radova stručnjaka Jasne Šćavničar Ivković i Vedrana Ivankovića.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
20. lipanj 2024 22:09