Institut za društvena istraživanja u Zagrebu u suradnji s Urbanističkim institutom iz Ljubljane u sklopu projekta Kvaliteta života u stambenim naseljima iz socijalističkog i postsocijalističkog razdoblja: komparativna analiza između Slovenije i Hrvatske (2020. - 2023.) proveo je prvu fazu istraživanja s ciljnom skupinom stanovnika stambenih naselja, predstavnicima suvlasnika (uzorak od 353 ispitanika). Riječ je o istraživanju kvalitete života u stambenim naseljima iz socijalističkog i postsocijalističkog razdoblja te mogućnostima njihove obnove.
U sklopu projekta, u studenom 2021. godine, provedeno je online istraživanje u suradnji s edukativno-savjetodavno-informativnim servisom ZGRADOnačelnik.hr u kojem su sudjelovali predstavnici suvlasnika diljem Hrvatske.
Preliminarni rezultati ankete, objavljeni na online servisu ZGRADOnačelnik.hr, pokazali su da je 54 posto predstavnika suvlasnika svoje zadovoljstvo zgradom procijenilo osrednjim.
Najveći broj zgrada u uzroku sagrađen je u socijalističkom periodu, između 1945. i 1990. godine; 26 posto u postsocijalističkom periodu (nakon 1992. godine), a 18 posto u periodu prije 1945. godine. Analiza razine općenitog zadovoljstva zgradom prema tri generalna perioda gradnje pokazala je da zadovoljstvo sudionika raste što starost zgrade u kojoj stanuju opada. Najviši stupanj zadovoljstva iskazali su sudionici koji stanuju u zgradama sagrađenima u postsocijalističkom razdoblju. Slijede ih sudionici koji žive u zgradama sagrađenim u socijalizmu, a najniži stupanj zadovoljstva iskazuju stanari zgrada sagrađenih prije 1945. godine.
Suradnja s upraviteljima
O međuljudskim odnosima u zgradi pokazalo se da su najvećim dijelom osrednji (56 posto), a zatim kod trećine i vrlo dobri (33 posto) što je relativno zadovoljavajuća slika stanja u zgradama jer su loši i vrlo loši kod njih tek osam posto.
Zanimljivo je vidjeti i kako je među predstavnicima i stanarima prihvaćen te kako se razumije pojam zajedničkog vlasništva, a pokazalo se da ga se prihvaća na polovičan ili djelomičan način. Gotovo tri četvrtine predstavnika suvlasnika (73 posto) smatra da se o zajedničkom vlasništvu stanari brinu samo onoliko koliko moraju, a većim se dijelom brinu o svom privatnom vlasništvu.
Prema zadovoljstvu suradnjom s upraviteljima zgrada, 37 posto sudionika spada u kategoriju osrednje zadovoljnih, njih 40 posto je (visoko ili vrlo visoko) zadovoljno, a postoji i otprilike četvrtina (23 posto) onih koji su vrlo nisko ili nisko zadovoljni radom upravitelja. Sudionici ankete najviše su iskazivali kritiku na nedostatak otvorene i češće komunikacije upravitelja sa suvlasnicima, transparentnost upravljanja zgradom, teškoće s izvođačima radova, naplatom pričuve... Sudionici istraživanja također naglašavaju i pomoć oko obnove zgrada, posebno energetskoj obnovi, i mogućnostima iz europskih fondova, ali i odšteta od osiguranja.
Adekvatniji zakoni
Što se tiče javnih poziva energetske obnove višestambenih zgrada, ističe se nedostatak financijskih sredstava, nezainteresiranost ili nemogućnost dogovora suvlasnika, kao i visoka cijena provedbe obnove. Naglašen je i potrebniji veći angažman upravitelja zgrade, unapređenje komunikacije i olakšavanje (pojednostavljivanje i ubrzavanje) cjelokupnog postupka te adekvatnija zakonska rješenja.
Zaključno, predstavnici suvlasnika i suvlasnici u zgradama žele učinkovit sustav upravljanja, žele uredniju, posloženu i energetski učinkovitu zgradu. No, u tome ih često priječe međuljudski odnosi, upravitelji i zakonske odredbe i procedure.
