Na jednoj većoj stambenoj zgradi u Zagrebu, koja broji oko 300 stanova, prije nekoliko godina dogovorili smo bojanje fasadnih površina, lođa i balkona. Samo tjedan dana nakon izvedenih radova jedan od suvlasnika odlučio je da mu se odabrana boja ne sviđa, pa je svoj balkon nanovo obojio u kričavo žuto-zelenu. Naša tvrtka za upravljanje zgradama u ovakvim slučajevima nema ingerencije, pa smo zvali komunalnu službu Grada Zagreba, a cijela "bitka" trajala je nekoliko mjeseci, koliko je trebalo komunalnom redaru na postupanje i suvlasniku na vraćanje originalne boje.
Statički pregled
Ovo je samo jedna od situacija koja prikazuje kako se suvlasnici višestambenih zgrada odnose prema svojoj imovini, a prepričao nam ju je jedan od upravitelja zgrada u Zagrebu, kad smo razgovarali o novom zakonu o stanovanju. Riječ je o nacrtu Zakona o upravljanju i održavanju stambenih zgrada čija je izrada prolongirana zbog novonastalih okolnosti tijekom pandemije i razornog potresa koji je pogodio glavni grad. Naš je sugovornik tada komentirao kako bi novi zakon trebao nametnuti norme održavanja zajedničkih dijelova zgrada, ali i kazne za one suvlasnike koji će ih kršiti. Međutim, u prekršajnim odredbama nacrta Zakona o upravljanju i održavanju višestambenih zgrada, koji smo dobili na uvid, većim se dijelom navode novčane kazne za upravitelje, a u manjem za suvlasnike. One se odnose na situacije ako suvlasnik ne dozvoli ulaz u svoj dio zgrade radi održavanja zajedničkih dijelova zgrade ili otklanjanja kvara koji uzrokuje ili bi mogao uzrokovati štetu zajedničkom ili posebnom dijelu zgrade drugog suvlasnika, a trebale bi iznositi od 5000 do 20.000 kuna.
Nekoliko trenutačno važećih zakona djelomično regulira problematiku stanovanja i održavanja višestambenih zgrada, a upravo je komunalna služba nadležna kad su u pitanju djelomično uređivanje i bojanje fasada, nagrđenost grafitima, postavljanje antena i klima-uređaja, ali i neotklonjena oštećenja na zgradama. No, naši sugovornici istaknuli su kako to nije učestala pojava, a kao jedan od razloga naveli su i premali broj komunalnih redara u odnosu na obujam njihova posla.
Dražen Pomper, voditelj Grupacije upravitelja Grada Zagreba HGK, kontinuirano podsjeća na važnost ulaganja u zgrade uz stručnu pomoć upravitelja te skreće pažnju na nedovoljnu educiranost suvlasnika i neprovođenje zakona. Primjerice, trenutačno važeći tehnički propis, kojeg se praktički nitko ne drži, kaže da vlasnik za svaku građevinu, ovisno o materijalu gradnje, nakon određenog vremenskog perioda trebaju napraviti statički pregled. Za zidane zgrade i armiranobetonske to je deset godina. I taj bi se pregled trebao uvrstiti u godišnje planove održavanja zgrada. No, pitanje je kako tu obvezu prikazati, a da je suvlasnici ne shvate kao novi namet.
Iz Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet podsjećaju kako je u Zakonu o komunalnom redarstvu propisana obveza vlasnika za održavanje i uređenje vanjskih dijelova zgrada, i to na način da se uklapaju u cjelovit izgled zgrade.
- Zabranjeno je pisati grafite, poruke i slično te na drugi način oštećivati vanjske dijelove zgrade. Izuzetno, propisuje da se znakovi, slike, natpisi i drugo mogu ispisivati na vanjskim dijelovima objekta vidljivim s javne površine radi umjetničkog izražavanja uz suglasnost vlasnika i uz rješenje gradskih upravnih tijela. Propisana je zabrana djelomičnog uređivanja i bojenja pročelja, osim u slučaju kad zgrada ima više zasebnih ulaza, kada je dopušteno uređivanje pročelja dijela zgrade koji pripada jednom ulazu. Na vanjskim dijelovima zgrade vidljivima s površina javne namjene, dopušteno je držanje cvijeća i ukrasnog bilja, a iznimno, ako za to nema drugih prostornih mogućnosti, klimatizacijskih uređaja, antena i drugih predmeta - navode iz Grada.
U slučaju nepoštivanja tih odredbi komunalni redar po izvršenom nadzoru nalaže odgovornim osobama otklanjanje uočenih nedostataka i propisuje novčane kazne.
Prijave građana
- Službenici komunalnog redarstva su u razdoblju od 2018. do 2020. godine po službenoj dužnosti izdali ukupno 770 naloga za uklanjanje grafita, izrekli 29 prekršajnih sankcija poznatim počiniteljima grafitiranja te postupali u 79 slučajeva postavljanja antena i klima-uređaja - navodi se u odgovoru.
Ističe se kako se ne može generalno dati neka ocjena koja bi se odnosila na održavanje svih zgrada u Zagrebu, no najčešći su problemi suvlasnika koji godinama ne ulažu u zgrade neodržavanje krovova, dimnjaka, pročelja te zabatnih zidova, instalacijskih sustava, stubišta, neuređenih potkrovlja...
Prema Zakonu o građevinskoj inspekciji, u dijelu koji se tiče nadležnosti Odjela komunalnog redarstva, komunalni redari postupaju po službenoj dužnosti i po zaprimljenim prijavama građana, a imaju pravo i obvezu poduzimati mjere uklanjanja ruševine zgrade, otklanjanja oštećenja pročelja i pokrova postojeće zgrade koja nisu nosiva konstrukcija, uklanjanja građevine, dovršenja vanjskog izgleda zgrade...
- U razdoblju od 2016. do danas izvršeno je više od 1560 nadzora, pritom je izdano 493 upravna rješenja za otklanjanje nepravilnosti, a od kojih se 352 odnosilo na uklanjanje ruševina zgrada - kažu i dodaju kako je nakon potresa višestruko povećan broj prijava građana u vezi s predmetnom problematikom.
