Kod nekih se stvorila predodžba da će drvene i montažne kuće biti glavni izbor prilikom obnove Banovine i drugih potresom nastradalih područja, no one će biti samo djelomično prisutne, odnosno dobit će svoju priliku uz klasičnu gradnju. Obnova koja dolazi je toliko velika da će se nove kuće graditi raznim materijalima i načinima gradnje, i niti jedan način gradnje ili materijal neće izbaciti drugi. Štoviše, stvar je bila u tome da i drugi modeli, uz u Hrvatskoj dominantnu klasičnu gradnju, dobiju priliku. Naime, nakon potresa i nastale štete razvile su se teme o načinu obnove srušenih i jako oštećenih kuća, brzini gradnje, tradiciji, otpornosti materijala...
Zaslužena prilika
Drvo i montažne kuće izborile su se da dobiju svoje mjesto zbog niza razloga, uz pretežan utjecaj gradnje betonom i ciglom. Nedavni komentari nekih građevinara da će drvena i prefabricirana gradnja znatno umanjiti izglede klasičnoj gradnji prilikom obnove gotovo su apsurdni. Primjerice drvo, s obzirom na svoju tradiciju, trebalo bi dobiti šansu i biti dio ukupne obnove, ali sigurno neće biti glavni način obnove jer za sada ne postoje niti dovoljni kapaciteti u Hrvatskoj za takvu gradnju. Dvojbe vezano uz obnovu montažnim kućama ili klasičnom gradnjom na Baniji ne bi smjelo biti na razini "oni" ili "mi".
Profesori s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu predstavili su nedavno dvadesetak tipova i šezdesetak podtipova projekata tipskih modularnih montažnih kuća spremnih za izvođenje na području stradalom u potresu, koje će biti ponuđene proizvođačima montažnih kuća uz natječaj koji se odnosi na njihov dio ukupne obnove. No, to ne isključuje drugačije načine gradnje.
- Na Baniji je oko 3500 kuća dobilo crvenu oznaku. Ako pretpostavimo da će se graditi 3000 zamjenskih kuća u periodu od dvije godine, što je kao razumni rok nekoliko puta apostrofirao ministar Horvat, dolazimo do brojke od 30 kuća tjedno. Trideset kuća tjedno! To je ogroman broj i ima posla za sve, i za uobičajene načine gradnje, betoniranje i zidanje, i za montažne i polumontažne sustave. A gdje je još Zagreb i središte Siska, Petrinje i Gline... - komentirao je Bojan Baletić, dekan AF.
Nema favoriziranja
Izvršni urednik publikacije Projekti tipskih kuća za obnovu nakon potresa Luka Korlaet kaže da su projekti u njihovoj publikaciji - između ostalog - opisani tabelom u kojoj su navedeni mogući načini njihove izvedbe. - U većini slučajeva radi se o projektima koje je moguće izvesti raznim tehnikama kao što su in situ, polumontažno, montažno i materijalima kao što su opeka, armirani beton, drvo, čelik. Nijedan izvođač na ovaj način neće biti favoriziran ili zakinut - ističe Korlaet. Taj fakultet izradio je projekte za zainteresirane sa željom da se montažni proizvodi poboljšaju u prostorno-oblikovnom smislu i usklade sa zahtjevnim propisima, a naravno da je poželjno da su ti projekti model i za klasičnu gradnju kako bi se pri obnovi vodilo računa i na adekvatno oblikovanje kuća.
Također, Arhitektonski fakultet je odaslao prijedloge sporazuma o suradnji na petnaestak adresa tvrtki koje su izrazile interes za sudjelovanje u obnovi. - Smatramo kako je sinergija projektantskog i izvođačkog know how nužan preduvjet za uspjeh obnove. Radi se o petnaestak tvrtki koje se bave prefabrikacijom drvenih, čeličnih i betonskih elemenata, sklopova ili pak gotovih kuća. Tvrtke su to iz cijele Hrvatske pa i lokalne, konkretno iz Petrinje, različitih proizvodnih kapaciteta, ali voljne da se uklope u parametre - cijene, kvadrature i rokovi - koje će predložiti Ministarstvo graditeljstva - kaže Luka Korlaet
