Po prvi put, istraživači su stvorili 3D isprintanog biorazgradivog robota za sjemenke nazvanog I-Seed. Istraživači s IIT-Talijanskog instituta za tehnologiju u Genovi stvorili su ovog robota u obliku sjemenke.
Jedna od najznačajnijih karakteristika ovog robota za sjeme je njegova sposobnost kretanja unutar tla bez upotrebe baterija ili bilo kojeg drugog izvora energije. Nadalje, može ispitati tlo na temelju promjena vlažnosti. Ovaj meki robot mogao bi se koristiti u raznim primjenama, od praćenja okoliša do pošumljavanja.
Stvaranje umjetnog sjemena
Struktura sjemena južnoafričkog geranija (Pelargonium appendiculatum) inspirirala je dizajn ovog malenog robota koji je napravljen od biorazgradivih materijala.
"Naše studije su započele promatranjem prirode, kako bismo imitirali strategije živih bića ili njihove strukture i replicirali ih u robotskim tehnologijama s malim utjecajem na okoliš u smislu energije i zagađenja", rekla je Barbara Mazzolai, dopisna autorica studije, u priopćenje za javnost.
Geranij ima strukturu koja izgleda kao sjeme poznatu kao higromorfna struktura, prema studiji. Ovo sjeme biljke može promijeniti oblik kao odgovor na čimbenike okoliša kao što su promjene vlažnosti. Robotske sjemenke se samostalno kreću kako bi istraživale i prodirale u tlo, povećavajući vjerojatnost klijanja. Kako bi se oponašao dizajn sjemena, korištene su tehnike poput 3D ispisa.
Autori su također istraživali najbolje materijale za upijanje vlage za stvaranje umjetnog sjemena. Konačno, biorazgradivi termoplastični poliester odabran je kao materijal za stvaranje umjetnog sjemena. Dobiveni prototip pokazao je sposobnost istraživanja uzoraka tla, kao i promjene oblika u odnosu na okolinu.
"Ovi biorazgradivi i energetski autonomni roboti koristit će se kao bežični alati bez baterija za površinsko istraživanje i praćenje tla. Ovaj bioinspirirani pristup omogućio nam je stvaranje jeftinih instrumenata koji se mogu koristiti za prikupljanje podataka na licu mjesta, posebno u udaljenim područjima gdje nisu dostupni podaci o praćenju", rekao je Luca Cecchini, prvi autor studije.
Rezultati su objavljeni u časopisu Advanced Science.
