ALARMANTNE BROJKE

Opasnost mikroplastike: Sveprisutne sitne čestice u prirodi ulaze i u ljudski organizam!

 Depositphotos
Antonia Šarić, autorica bloga #Biljke su zelene u gostima kod magistra inženjerki ekoinženjerstva, Kristine Bule i Martine Miloloža

O ovom aktualnom, realnom i globalnom problemu naša kolumnistica razgovara s timom stručnjaka koji na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu provode međunarodni projekt “Primjena naprednih tehnologija obrade voda za uklanjanje mikroplastike”.

image

ANTONIA ŠARIĆ, certificirana permakulturna dizajnerica

Berislava Picek/ CROPIX

Plastika je danas prisutna ne samo u morima, nego i u tlu, zraku, pa čak i pitkoj vodi.

Jedan od glavnih problema današnje civilizacije je oslanjanje na upotrebu fosilnih goriva. Fosilna goriva koristimo gotovo za sve, pa tako i za proizvodnju plastike. Proizvodnja plastike je ekonomična, a plastični proizvodi su dugotrajni, pa se zbog toga plastika koristi u većini gospodarskih sektora, ali i često završava u okolišu zbog velike upotrebe, ljudskog nemara i nepropisnog odlaganja. Plastici je potrebno više od 400 godina da se razgradi, a u međuvremenu se raspada na sitne čestice koje se nazivaju mikroplastika. Međutim, mikroplastika ne nastaje samo raspadom većih dijelova plastike, ona se i proizvodi, a najčešće se koristi u kozmetičkoj industriji (mikrokuglice u proizvodima za piling tijela, paste za zube i drugi kozmetički proizvodi). Većina plastike koja se pronađe u prirodi ulazi u neprestani kružni tok koji se odvija na Zemlji, a zbog njezine veličine organizmi je znatno lakše unose.

image
Božidar Vukićević/CROPIX
image

Na Žnjanu u organizaciji udruge podvodnih aktivnosti Rostrum iz Splita organizirana je akcija čišćenja podmorja pod nazivom Čisti Božić i bistra Nova Godina

Srdjan Vrančić/CROPIX

Istraživanja su pokazala da je najviše mikroplastike detektirano na području sjevernog Jadrana

image

Čak 400 godina potrebno je za razgradnju plastike, a u međuvremenu se raspada u sitne čestice koje se nazivaju mikroplastika

Ivana Nobilo/CROPIX
image

Više od dvjesto ronioca iz Hrvatske i Slovenije očistilo je podmorje na pet lokacija u Savudrijskoj vali.
Zahvaljujući velikoj ekološkoj akciji Čišćenje bez granica uklonjen je otpad s površine veće od 50 četvornih kilometara

Ivana Nobilo/CROPIX

Prijenosom kroz hranidbeni lanac nerijetko se nađe i u ljudskoj hrani. Istraživanja su pokazala da plastika može biti veoma opasna za žive organizme.

Kako se najčešće govori o mikroplastici u morima, zanimalo me što se događa s mikroplastikom u Jadranu pa sam se javila magistrama inženjerkama ekoinženjerstva Kristini Bule i Martini Miloloža, koje su me odmah pozvale u svoj laboratorij kako bi mi odgovorile na pitanja o tom, kako kažu, relativno slabije istraženom, ali aktualnom, realnom i globalnom problemu.

image
Berislava Picek/ CROPIX

Saznala sam da zajedno s kolegama rade na međunarodnom projektu “Primjena naprednih tehnologija obrade voda za uklanjanje mikroplastike” na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu. Zajedno s timom znanstvenika iz različitih područja istraživanja i voditeljem projekta prof. dr. sc. Tomislavom Bolančom nastoje ovu problematiku sagledati s više aspekata u svrhu dobivanja relevantnih podataka i rješenja. Cijeli tim sa zadovoljstvom radi na rješavanju trenutačnog problema jer se svatko od njih vodi činjenicom da će buduće generacije, ako se situacija u skorije vrijeme ne poboljša, biti suočene s puno većim onečišćenjem okoliša mikroplastikom.

image
Berislava Picek/ CROPIX

- Dosadašnja istraživanja pokazuju da je mikroplastika prisutna u svim dijelovima Jadranskog mora, od obalnih područja kroz vodeni stupac pa sve do sedimenta - objašnjavaju.

Međutim, teško je govoriti o konkretnim koncentracijama čestica u Jadranskome moru. Jedino što je sigurno jest to da se njezine koncentracije, kako u Jadranskom moru tako i u svim drugim vodenim ekosustavima, konstantno povećavaju. Ipak, neka su istraživanja pokazala da je najviše mikroplastike detektirano na području sjevernog Jadrana.

image
MIGUEL G. SAAVEDRA/Depositphotos

Često se govori o unosu mikroplastike kroz konzumaciju ribe, ali najviše se mikroplastike unosi u ljudski organizam kroz konzumaciju školjki.

- Prema procjenama, konzumacijom školjki prosječna osoba unese oko 11.000 čestica mikroplastike u organizam godišnje. Drugi veći izvor su ribe, no kod riba se mikroplastika najčešće zadržava u crijevima, koja se ipak prije ljudske konzumacije uklanjaju, čime se smanjuje utjecaj na čovjeka - kažu.

Osim hrane, nezanemarive količine mikroplastike se unose vodom za piće, a u posljednje se vrijeme velika pozornost daje i unosu mikroplastike u ljudski organizam putem inhalacije.

image
Depositphotos

- Dosadašnja istraživanja pokazuju da je prosječan godišnji unos mikroplastike između 39.000 i 52.000 čestica po osobi. Posljedice za ljude koji su svakodnevno izloženi nižim koncentracijama mikroplastike mogu biti blaže, poput iritacije kože i probavnih problema, ali postoji i opasnost od ozbiljnijih poremećaja poput kardiovaskularnih, reproduktivnih, nastanka karcinoma te smrtnosti - ističu.

image
Berislava Picek/ CROPIX

Vodu za piće možemo pročistiti korištenjem filtera za vodu jer klasične metode obrade vode u većim postrojenjima nisu dovoljno učinkovite. U takvoj pročišćenoj vodi pronađeno je oko 100 čestica mikroplastike u jednoj litri, što nikako nije prihvatljivo. Novije i puno učinkovitije metode su još uvijek skupe i većini industrija neisplative. Međutim, najbolji način zaštite od mikroplastike je njezina smanjena proizvodnja, upotreba i pravilno zbrinjavanje.

image
Berislava Picek/ CROPIX
image
Berislava Picek/ CROPIX

Najbolji način zaštite je smanjena proizvodnja i upotreba plastike, no ako se njezino korištenje već ne može izbjeći, od izuzetne je važnosti pravilno je zbrinuti

image
Berislava Picek/ CROPIX

- Potrebno je svrnuti pozornost da je pojedinac ključan i da ipak može doprinijeti u rješavanju te problematike korištenjem papirnatih vrećica i drugih proizvoda izrađenih od ekološki prihvatljivih materijala, umjesto upotrebe jednokratne plastične ambalaže poput plastičnih vrećica, jednokratnog pribora za jelo i plastičnih boca. Ako se već ne može izbjeći korištenje plastičnih materijala, potrebno je biti ekološki osviješten i pravilno ga zbrinuti - napominju.

image

U znak podrške kampanji kojom se upozorava na opasnost od prisutnosti plastike u moru, pa i našem Jadranu u gradsku luku pristao je Rainbow Warrior III

Matija Djanješić/CROPIX

SAMOSTALNI ANGAŽMAN

Pozivamo vas na jednomjesečni eksperiment!

Potencijal za promjenu na bolje ipak postoji. Europska komisija je 2018. godine donijela prvu europsku strategiju za plastiku, koja je dio postupka prelaska na kružno gospodarstvo, a od 1. siječnja u Hrvatskoj je stupio na snagu zakon koji zabranjuje stavljanje na tržište vrećica za jednokratnu upotrebu, plastičnih tanjura, pribora za jelo, slamki, štapića za miješanje napitaka, štapića za uši, štapića za balone, posuda za hranu i pića od stiropora.

No, bez obzira na direktive i zakone, uvijek se možemo samostalno angažirati i promijeniti navike koje pridonose stvaranju plastičnog otpada. Ako mislite da ipak ne generirate zabrinjavajuću količinu plastike, provedite eksperiment u kojem ne bacate plastiku mjesec dana - zasigurno će to biti nezanemariva količina otpada. Ali, koje su nam alternative? Platnene vrećice i hrana u rinfuzi (vlastita ambalaža za kupnju mlijeka na mlijekomatima, kruha u pekarnici, ribe u ribarnici, sira na tržnici i slično). Neki od primjera su i metalne britvice, bambusove četkice, prirodne spužve ili kore citrusa, čajevi bez vrećice (u rinfuzi), metalna ili staklena boca za vodu, pamučne blazinice, sapun u kamenu, drvene kvačice i češljevi za kosu, silikonske vrećice za zamrzivač i još mnogo toga!

Svakog trenutka imamo mogućnost odabrati da budemo korak ispred onoga što se trenutačno događa, biti svjesni i poduzeti akciju koja je bolja od jučerašnje. Budući da u krajnjoj liniji naše blagostanje i opstanak ovise o zdravlju Zemlje, trebali bismo pomno razmisliti i shvatiti da je naša glavna obaveza činiti ono što je dobro za nju.

ALARMANTNE BROJKE

• 39.000 - 52.000 čestica prosječan je godišnji unos mikroplastike u ljudski organizam
• 11.000 čestica mikroplastike prosječna osoba godišnje unese u organizam konzumacijom školjki
• 100 čestica mikroplastike pronađeno je u jednoj litri pročišćene (filtrirane) vode
• 25 milijuna tona plastičnog otpada nastane svake godine u Europi, od čega se manje od 30 posto prikuplja radi recikliranja
• 85 posto otpada na plažama u svijetu čini plastika

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
01. prosinac 2022 08:31