Donosimo sve što ste ikada htjeli znati o ovoj važnoj temi,
Znate, nedavno sam gledao reportažu o mladim znanstvenicima na našem Fakultetu računarstva. Pokušavaju napraviti ruku robota koja će se brinuti o biljkama. Moram priznat, hvalevrijedan projekt koji će apsolutnu primjenu imati ako odlazite na godišnji odmor pa vam je potreban “netko” tko će se brinuti o vašem bilju. Da ne trebate “nekog”, pa gnjavite susjede i prijatelje, moći ćete nabaviti još jedan kućanski aparat. Izvrstan pothvat i želim našem timu znanstvenika puno sreće u daljnjem radu, da uspiju i olakšaju nam.
Međutim, to me je potaknulo na razmišljanje. Mi ljudi smo ipak biološka bića, na neki način vezana s prirodom. U ovo doba tehnologije ljudima u svakodnevnom životu nedostaje nekakva protuteža, balans. Ja sam vrtlar i moj posao zahtijeva više fizičkog rada u odnosu na intelektualni, i to u prirodi. Iako mi je ponekad teško i nisam uvijek raspoložen, nemam problema s ravnotežom u životu.
Međutim, promatram ljude oko sebe koji rade u uredima, na kompjutorima, s papirima i ljudima. Kada ih bolje promotrite, većina njih djeluje pomalo beživotno, depresivno. S jedne strane postajemo sve veći potrošači raznoraznih tableta za smirenje, a s druge strane “zdrave hrane”. Kad zavirite u neku od trgovina “zdravom hranom”, primijetit ćete da je krcata ljudima koji kao da očajnički traže neku magičnu namirnicu koja će ih izvući i dati im smisao. Znate, te “namirnice” su obično biljnog ili životinjskog porijekla i potječu iz prirode. Ljudi najčešće u tim trgovinama traže nešto “eko” ili “bio”. Ustvari, traže namirnice kakve su uzgajale naše bake u svojim vrtovima, a koje su bile mirisne i posebno ukusne. Zašto? Zato što su ih uzgajale na prirodni način, s ljubavlju. Umjesto lijekovima, svoje su svakodnevne frustracije liječile kopanjem zemlje, sadnjom, zalijevanjem i plijevljenjem. A ravnotežu u svojim obiteljima dobivale su okupljajući ih oko zajedničkog obroka koji su pripremale od tih istih namirnica. Da, gubile su puno vremena na to i naravno da nam je tehnologija olakšala posao. Ali, koliko nam je “olakšala” posao i dala nam “vrijeme”, na neki nas je način i pretvorila u “zombije”. Taj “višak” vremena, koji smo dobili, sad trošimo u potrazi za ravnotežom, puneći vlastite prostore umjetnim biljkama koje “izgledaju kao prave” ne bismo li smanjili gubitak vremena. Ravnoteža je ustvari tu oko nas, ali mi je više niti ne primjećujemo jer su nam nosevi zapiknuti u male ekrane i tražimo aplikaciju za ovo ili ono. Balans u svojim obiteljima, pak, pokušavamo kupiti u obliku “eko” ili “bio”.
Vidjevši ovu robotsku vrtlarsku ruku, nisam se ni najmanje zabrinuo za svoj posao. A znate zašto? Upravo zbog ovog balansa koji imam u životu i neraskidive veze između čovjeka i biljke (prirode). Cjelokupna situacija me pomalo podsjetila na film “Avatar”. Ako ste ikada dublje razmislili o njegovoj poanti, u pravilu ćete znati na što mislim.
Moramo biti svjesni da je tehnologija sjajna stvar koja ljudima treba olakšati svakodnevni posao, ali ako dopustimo da ga u potpunosti preuzme, izgubit ćemo sebe i vlastitu ravnotežu.
Ne, neću vam u današnje vrijeme savjetovati da svoju ravnotežu tražite kopajući zemlju motikom (iako pokušajte ponekad, izvrsna je da se izbace frustracije). Savjetovat ću vam da se natrag povežete sa svojim ja tako da napunite svoje urede pravim biljkama i sami povremeno “uprljajte” ruke brinući se za njih. Neće vam uzeti puno vremena, a vratit će vam ravnotežu. A ja ću vam u ovome broju pokazati kako da to učinite.
Morate znati da najveći broj sobnog bilja oboli od nestručnog držanja i premalo njege, ali i pretjerana njega može biti problem.
ZALIJEVANJE
Često se susrećem s gospođama koje su velike ljubiteljice bilja. Unatoč redovitoj brizi i zalijevanju svojih mezimica, primijete da su biljci počeli žutjeti listovi i postaju mekani. Naime, u toj svojoj ljubavi previše brinu za biljku pa je preobilno zalijevaju.
Morate znati da preobilno zalijevanje biljci jednako škodi kao i ono preoskudno. Ako biljku ne zalijevate dovoljno, listovi također počinju žutjeti, ali postaju prhki i porozni. Da biste naučili pravilno zalijevati, koliko god iskustva imate, nemojte pretpostavljati. Pročitajte etikete pri kupnji biljaka i slijedite upute. Obično svaki proizvođač na popratnoj etiketi navede i način zalijevanja. Naime, neke biljke trebaju više, a neke manje vlage. Pritom morate uzeti u obzir porijeklo biljke, temperaturu i vlažnost prostorije. Naravno da će tropske biljke zahtijevati veću količinu zračne vlage. To će, uz zalijevanje, zahtijevati i redovito orošavanje listova, posebice u prostorijama s centralnim grijanjem. Budući da voda iz vodovoda sadrži veliki postotak vapnenca, koji može negativno utjecati na vaše biljke, najbolje je za prskanje koristiti destiliranu vodu.
TEMPERATURA I VLAŽNOST
Sobne biljke vole temperature od oko 20 stupnjeva Celzijevih, ali i visoku zračnu vlagu. To obično postane problem zimi kada ih najčešće smještamo uz prozore kako bi dobile što više dnevne svjetlosti. Istodobno, uz prozore su najčešće smješteni i radijatori. Kao što sam već naveo, centralno grijanje isušuje zrak u prostoriji, stoga je biljkama potrebno redovito prskanje. Neprikladne sobne temperature i suhi zrak mogu prouzročiti žućenje listova sobnih biljaka.
SVJETLOST
Izuzetno je važno da tijekom zimskih mjeseci osigurate svojim biljkama dovoljnu količinu svjetlosti. Budući da su dani zimi kraći, biljke je najbolje smjestiti blizu prozora kako bi maksimalno iskoristile dnevnu svjetlost. Ako su vanjske temperature dosta niske, a vi ste odlučili smanjiti grijanje, uputno je biljke tijekom noći odmaknuti od prozora kako se ne bi smrzle.
LJETO-ZIMA
Ako sobne biljke tijekom ljetnih mjeseci iznosite na otvoreno, obavezno ih vratite unutra prije prvih mrazeva jer većina ne podnosi temperature niže od 5 stupnjeva.
Prije unošenja provjerite da biljke nisu zaražene nekom gljivičnom bolesti ili napadnute od nekog kukca. Odstranite uvele i požutjele listove te površinski sloj komposta zamijenite svježim.
NAMETNICI
Najčešći nametnici koji napadaju sobno bilje i sišu sokove su uši, lisni mineri, crveni pauk i gljivice.
UŠI
Sišu biljne sokove i na taj način uzrokuju njezino propadanje. Prepoznat ćete ih kao bijele točkice uz same rubove lisnih peteljki.
CRVENI PAUK
Suh i topao zrak u prostorijama u kojima držimo sobno bilje pogoduje razvoju crvenog pauka. Iz tog razloga važno je redovito prozračivati prostorije. Na naličju listova primijetit ćete žućkaste mrlje, a s donje strane uočit ćete crvenkastog nametnika u njegovoj mreži.
GLJIVICE
Različite vrste gljivica uzrokuju najčešće bolesti sobnog bilja - od pepelnice (pepeljasta naslaga na listu i stabljici) i rđe (rđave mrlje na listu, stabljici i cvijetu) do razne gnjiloće oštećenih dijelova biljke.
LISNI MINERI
Skupinu lisnih minera čine štetnici čije ličinke buše hodnike, takozvane mine, u listovima biljaka. U tu skupinu spadaju i gusjenice leptira koje stvaraju rupe u listovima. Ako osim rupa u listovima primijetite i sluzav trag, to upućuje na puževe. I ličinke nekih dvokrilaca, kornjaša i drugih redova kukaca spadaju u tu skupinu. Njih ćete prepoznati po žućkastim ili srebrnkasto-bijelim crtama ispod površine lista. To su tuneli koje su napravile ličinke tog nametnika. Listovi se jako oštete i s vremenom odumru. Napadnute listove treba odstraniti.
SUZBIJANJE
Najvažnija je prevencija, a pod tim se podrazumijeva pravilna njega: zalijevanje, svjetlost, vlaga, redovito prozračivanje prostorija, prihrana i presadnja. Na taj će način biljka zadržati otpornost i dobro zdravlje. Biljku bi bilo najbolje jednom tjedno tuširati mlakom vodom i brisati listove tako da uklonimo potencijalne nametnike. Samo suzbijanje nametnika možete napraviti mehanički ili nekim od gotovih sredstava koje možete nabaviti u specijaliziranim trgovinama.
Zaštitu možemo napraviti i ekološki prihvatljivim sredstvom, poput pripravka od koprive, koji možemo sami izraditi.
Ako je riječ o nametnicima, poput gljivica, važno je da napadnute dijelove biljke oprezno uklonite i spalite. Ako je potrebno, bolje je uništiti cijelu biljku, nego dopustiti da ona postane izvor zaraze koja će se proširiti na zdrave biljke. Pritom bacite zemlju u kojoj je biljka bila, a cvjetni lonac raskužite kipućom vodom.
Sve ove bolesti najjednostavnije ćete spriječiti ako biljke budete pravilno njegovali i održavali.
PRIHRANA I SJAJ LISTOVA
Iako je najjednostavniji način da kupite gnojivo za prihranu i sprej za sjaj listova, možete ponovno pokazati malo ljubavi prema svojim biljkama pa to napraviti na starinski, ekološki prihvatljiviji način, uz pomoć kore od banana, mlijeka, ljuski jajeta ili, pak, svježeg kvasca.
Kora banane izvrsno je hranjivo za vaše biljke. Njom možete očistiti same listove, ali je možete i usitniti i dodati u zemlju kao izvrsno prirodno gnojivo.
Mlijeko je izvrsna hranjiva podloga. Sadrži brojne minerale, proteine, vitamine i mliječne šećere, koji su dobra prihrana za biljku. Njime možete zaliti biljku ili ga također iskoristiti za čišćenje listova. Pri njegovoj primjeni morate znati da je, osim za rast biljaka, dobra podloga i za rast bakterija i plijesni. Zato je važno da nakon prskanja biljke pokupite višak koji se nije upio.
Ljuske jajeta su bogate kalcijevim karbonatom i dobre su za biljke koje vole lužnatu zemlju. Jednostavno ih usitnite u blenderu i posipajte po zemlji oko same stabljike. Ona će se zalijevanjem polako otapati i prodirati u zemlju.
PRESADNJA
Također morate voditi računa o redovitoj presadnji i prihranjivanju jer ako to zanemarite, biljke brzo izgube svoju prirodnu otpornost i lakše obolijevaju. Biljke je najbolje presađivati u fazi mirovanja. Ako primijetite da je korijen počeo izlaziti iz lonca, vrijeme je za presadnju. Postoji univerzalni supstrat za sobno bilje, koji možete nabaviti u vrtnim centrima. Međutim, u pojedinim trgovinama možete nabaviti i supstrate za točno određene biljne vrste, koji imaju točno uravnotežen omjer minerala, pH vrijednost i slično za tu vrstu.
Pri presadnji morate voditi računa i o veličini novog lonca. Naime, savjetujem da nabavite lonac veći samo za jedan broj. Prije odlaska u nabavu novog na dnu sadašnjeg lonca provjerite veličinu. Naime, sama presadnja je šok za biljku, a prevelik lonac predstavlja dodatni šok koji biste trebali izbjeći.
