Nabavit ćete mrkvu i peršin za nedjeljnu juhu, ali baciti lišće jer vam treba samo korijen? Iscijedit ćete djeci limun za limunadu, ali baciti koru? Kupit ćete cijelo pile za obiteljski ručak, ali na kraju baciti vrat, leđnu kost i trticu jer to nitko neće ni dirnuti?
Prosječan Europljanin godišnje proizvede do 298 kg kuhinjskog otpada. Radi se o golemoj količini koja ne ide u korist inicijativi za ozdravljenje planeta, stoga ako su ovi i slični primjeri dio vaše prakse u kuhinji, vrijeme je da razmislite o održivijem pristupu.
Pojam zero-waste kuhanja vrlo je doslovan, a temelji se na ostavljanju što manje hrane i ambalažnog otpada prilikom kuhanja i blagovanja. Cilj je iskoristiti apsolutni maksimum od svake namirnice.
Tako, primjerice, od lišća mrkve i peršina uz dodatak par sastojaka možete napraviti pesto, limunovu koricu možete naribati u razna jela i salate, a 'nepopularne' dijelove pileta možete iskoristiti pri kuhanju juhe.
U srži, zero-waste kuhinja trebala bi se temeljiti na krilatici - "reduce, reuse, recycle". Ona podrazumijeva da bismo trebali koristiti manje sastojaka te da pripremamo manje porcije kako bi izbjegli prekomjerne količine ostataka. Valjalo bi i prenamijeniti ostatke hrane umjesto da ih bacamo, a potom ih kompostirati.
Rasipanje hrane
Procjenjuje se da se godišnje baca jedna trećina ukupne količine hrane namijenjene ljudskoj prehrani na cijelom svijetu. To je otprilike oko 1,3 milijarde tona hrane godišnje. Rasipanje hrane događa se na svim razinama opskrbnog lanca: usjevi trunu na polju ako ne postoji dovoljna potražnja za prodaju u trgovinama, fini mliječni proizvodi se skidaju s polica supermarketa kada prođe rok trajanja, dio hrane se uništava i tijekom transporta, a veliki problem u gotovo svakom kućanstvu predstavlja znatna količina kuhinjskog otpada.
Poražavajuća je i činjenica da samo Amerikanci godišnje odbace oko 40 milijuna tona 'ružne' hrane, odnosno one koja nije oblikovana savršeno. Preračunato u dolare, samo na temelju izgleda namirnica bace hranu u vrijednosti od 160 milijardi dolara.
Prateći recepte koji promoviraju zero-waste filozofiju vrlo brzo i konkretno postajemo svjesni kako hrana nije smeće te kako se gotovo sve može iskoristiti.
Ovakvo odgovorno gospodarenje otpadom pomaže i kućnom budžetu, jer se učite s manje namirnica raditi više, bogatijih jela. Umjesto naručivanja hrane, potiče se samostalno kuhanje koje može biti kreativno, eksperimentalno i zabavno.
Održivost kao strategija
No, osim u kuhinji, zero-waste praksa se može proširiti na mnoga druga područja. Slični održivi koncepti primjenjuju se u tekstilnoj industriji i svijetu mode kako bi se smanjila količina odjeće koja završi odbačena, u proizvodnji kozmetike koja ostavlja mnogo plastične ambalaže, ali i u mnogim drugim sferama, kao što je - autoindustrija.
Održivost je srž Audi strategije poslovanja.
Audi kontinuirano radi na smanjenju svog ekološkog otiska, primjerice kroz odgovorno rukovanje resursima. Vizija je puni krug, odnosno u potpunosti poslovati po načelima kružne ekonomije - smanjiti, ponovno upotrijebiti, reciklirati i ponovno promisliti. Ta su pravila dobila naziv - četiri prstena održivosti. Takav cjeloviti pristup koristi se pri planiranju svakog projekta.
Ambiciozni cilj kružnog gospodarstva započinje u proizvodnji. Cilj je proizvodnja vozila u svim Audijevim pogonima bez proizvodnje otpadnih voda. Pogon u mjestu San José Chiapa u Meksiku već služi kao model jer tamo se sva otpadna voda pročišćava prije nego što se vrati u vodni sustav postrojenja ili, na primjer, za zalijevanje zelenih površina.
Inovacije su važan dio njihovog poslovanja, baš kao i održivost, stoga ni ne čudi što do 2025. godine Audi ima u planu ponuditi čak 20 električnih vozila.
Ovo su samo neka područja u kojima se Audi usredotočuje na održivost kako bi zatvorio materijalne petlje u sklopu kružnog gospodarstva. I pokazuju da je to moguće.
Audi zero-waste cooking masterclass
Održivi Audi lifestyle lako je prenijeti i na visoku gastronomiju, koja je tema Audi masterclassa kroz prizmu zero-waste cooking prakse.
Jedna od pionirki zero-waste kuhanja kod nas je Ana Grgić Tomić, glavna chefica čuvenog zagrebačkog hotela Esplanade čije savjete i zero-waste recepte možete pogledati u videu poučnog i zanimljivog Audi zero-waste cooking masterclassa.
- Poražavajuća je činjenica koliko se tona hrane godišnje baca u svijetu, a s druge strane imamo toliko gladnih ljudi. Moramo krenuti sami od sebe, pogotovo mi koji se bavimo ugostiteljstvom, koji kreiramo menije, odlučujemo o tome koju ćemo hranu poslužiti na tanjurima - rekla je chefica koja je svoje kulinarske vještine izučavala kod najboljih chefova današnjice, a na koncu je i sama postala vrhunskom stručnjakinjom.
Restorani Zinfandel's i Le Bistro, za koje Ana priprema jelovnike i kreira koncept kuhinje, često su nagrađivani i hvaljeni, a i sama chefica je od preuzimanja funkcije glavnog chefa kuhinje hotela Esplanade primila niz priznanja za osobnost, izvrsnost i stil kuhanja. Primjerice, 2015. godine Ana je postala ambasadorica projekta Fish Forward u inicijativi Svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF, čiji je cilj povećati svijest potrošača o globalnim ekološkim i socijalnim posljedicama potrošnje proizvoda iz ribarstva.
Nije tajna da restorani stvaraju najviše kuhinjskog otpada, no ekološki osviješteni chef to može promijeniti. Upravljanje održivom kuhinjom s kuhanjem bez otpada ograničeno je samo maštom kuhara. Postoje beskrajne mogućnosti i kreativni načini kako bismo osigurali smanjenje otpada od hrane.
- Velika odgovornost je na nama, chefovima kuhinja. Trebamo krenuti pametno razmišljati i kupovati, te i potrošiti sve što kupimo, samim time čuvat ćemo i novac i okoliš - dodaje chefica Grgić Tomić koja je kuhala za mnoge važne političke ličnosti poput američkog predsjednika Joea Bidena, talijanskog predsjednika Napolitana, austrijskog predsjednika Fischera, poznate članove kraljevskih obitelji među kojima su princ Albert od Monaka, princ Charles i vojvotkinja Camilla, ali i za zvijezde poput Pepa Guardiola, Davida Beckhama, Cristiana Ronalda, Enriquea Iglesiasa, Shakire, Stinga, Bona Voxa, Robbieja Williamsa i mnoge druge.
Za postizanje restorana s bez otpada potrebno je planiranje, komunikacija i strategija s osobljem kako bi počeli prakticirati održivi rad.
- Nikome nije u cilju kupovati i bacati hranu. Nažalost, većina nas kupi i ono što nam ne treba i na kraju to završi u smeću - rekla je chefica ističući kako je važno educirati javnost o važnosti kuhanja bez otpada te o korištenju sastojaka koje bi inače jednostavno bacili, a otkrila nam je i svoja dva zero-waste recepta idealna za ovo blagdansko razdoblje.
Janjeća koljenica u umaku od začinskog bilja i korjenastog povrća
Sastojci za dvije osobe:
• 2 janjeće koljenice
• 2 mlade mrkve
• 2 ljutike
• 1 stabiljka celera
• 1 pastrnjak
• 1 cijeli češnjak
• 1 cijeli komorač
• 1.5 dlc bijelog vina
• maslinovo ulje
• lovorov list
• ružmarin
• timijan
• curry
• sol i papar po želji
Priprema:
Povrće dobro isperite i ogulite, a od kore napravite povrtni temeljac. Dok se temeljac kuha, narežite povrće na kockice ili krupnije komade, po želji. Janjeće koljenice začinite sa soli i svježim začinskim biljem, potom ih kratko prepecite sa svih strana na tavi. Dodajte narezano korjenasto povrće, ljutiku i češnjak, zatim sve skupa pospite žlicom curryija i prahom od sušenog ružmarina.
Kad se sve lijepo zapeče, prebacite janjeće koljenice u posudu u kojoj ćete ih peći, zatim dodajte svo povrće i zalijte temeljcem. Janjeće koljenice pecite u pokrivenoj posudi na 200 stupnjeva oko sat vremena. Nakon sat vremena, izvadite posudu iz pećnice, maknite poklopac, zalijte janjeće koljenice s malo bijelog vina i vratite u pećnicu na još pola sata. Koljenice su gotove kad se meso počne odvajati od kosti. Kao prilog janjećim koljenicama možete servirati kremastu palentu.
Božićni kuglof sa sušenim voćem i citrusima
Sastojci za dva kalupa promjera 15 cm:
• 1 kg miješanog sušenog voća – grožđice (možete ih prethodno namočiti u alkoholu), marelice , šljive, smokve , brusnice…
• Sok i korica od 1 naranče
• Sok i korica od 1 limuna
• 150 ml sherry brandyija ili ruma i još par žlica za namočiti kuglof pri kraju pripreme
• 250 g omekšalog maslaca
• 200 g smeđeg šećera
• 175 g brašna
• 100 g mljevenih badema
• 100 g mljevenih lješnjaka
• Pola žlicice praška za pecivo
• Pola žličice sušenih citrusa (sušena ribana korica naranče i limuna)
• 2 žličice cimeta
• malo mljevenih klinčića
• 4 jaja
• 1 žlica ekstrakta vanilije
Priprema:
Nasjeckano sušeno voće, koricu i sok od jednog limuna i jedne naranče, alkohol, omekšali maslac, ekstrakt vanilije i šećer staviti u lonac i lagano kuhati. Kad prokuha, smanjiti vatru i kuhati još pet minuta. Dobivenu smjesu staviti hladiti oko 30 minuta, tako da voće upije svu tekućinu. Pomiješati sve suhe sastojke, pa njima dodati ohlađenu smjesu od sušenog voća i četiri jaja. Sve skupa dobro izmiješati, sipati u kalup obložen biorazgradivim papirom za pečenje i peći u prethodno zagrijanoj pećnici na 180 stupnjeva, sat vremena. Kada je kuglof pečen, možete mu odjeći vrh, da površina ostane ravna i sa nožem napraviti uske, duboke udubine te zaliti s dvije žlice odabranog alkohola da ih tijesto upije i ostane sočno. Višak kuglofa kojeg ste odrezali kušajte uz kuhano vino ili punč. Kuglof ostavite u kalupu pola vremena da dobije lijepu, čvrstu formu, pa ga dekorirajte po želji.
Sponzorirani sadržaj nastao u suranji Native Ad Studija Hanza Medije i Audija.