Nedavno je u Hotelu Antunović domaćoj publici predstavljeno 14 belgijskih pivovara čije bi etikete bile dobar dodatak izboru craft piva na policama hrvatskih dućana. Novinarima, distributerima i trgovcima na dvodnevnom događaju, u organizaciji Gospodarskog i trgovinskog ureda pri veleposlanstvu Kraljevine Belgije u Zagrebu, odnosno hub.brussels i njihovih partnera, prisutni pivari ponudili su da kušaju tradicionalna piva, ali i neke novitete koji stižu iz zemlje koja je sinonim za to piće. Napori koji su uloženi kako bi se odabrano društvo okupilo u Zagrebu, usprkos svim nedaćama koje trenutačno otežavaju svakodnevicu, isplatili su se, barem ako pitate Belgijce koji su s veseljem odgovarali na naš svaki upit o načinu na koji nastaju njihove uspješnice. Među zainteresiranim kušačima bio je i Neven Pufnik Puf, predsjednik Društva prijatelja piva, neprofitne udruga građana koja okuplja ljubitelje piva, koja prati razvoj pivarstva u Hrvatskoj, ali i inozemnu scenu još od 2004., koji je s lakoćom mogao usporediti kako su se stvari razvijale s domaćim craftom, ali i s novim strujanjima u inače tradicionalnom belgijskom pivarstvu.
Od tradicije do trendova
Na događaju su se predstavile, uz ostale, i pivovare poput Brouwerij De Ryck, Huyghe (jedina prisutna na domaćem tržištu s brendom Delirium), Martens ili Sterkens, od kojih neke već stoljećima rade pivo, moderne pivovare poput Brouwerij de Londres, de Flandre ili Val-Dieu, ali i pokoje novo lice, poput pivovare Gigant koja postoji tek dva mjeseca! Novi igrači pritom su iznimno svjesni koliko je vanjski izgled važan pa su u spomenutoj pivovari uložili mnogo truda u izgled svojih boca - odabrali su minimalistički izgled etiketa, a u limenkama i bocama su piva koja se odmiču od tradicionalnih belgijskih stilova, a opet su s njima čvrsto povezana.
- Njihove nove pivovare koje žele izvoziti znaju da je Belgija premalo tržište i zapravo rade dobar marketing te koriste društvene mreže, a usto su im pivari često dobro educirani 20-godišnjaci koji znaju što rade, dok stare tradicionalne pivovare tu još pokušavaju uhvatiti korak s njima. Novije pritom često puno polažu i na vanjski izgled i ono što je u boci nije presudno, iako, ako bude dobro, to čini dobru cjelinu. Belgijci imaju preporod malih pivovara, ali nisu toliko radikalni kao naši craft pivari - istaknuo je Pufnik dok je promatrao izloške na štandovima.
Na događaju se više puta moglo čuti kako znaju da Hrvati više vole lagere, no, kako ističe Pufnik, više od 75 posto industrijske proizvodnje piva u svijetu su lageri. I dok je razvoj naše craft scene djelomično nadahnula Belgija, zapravo je lager bio taj koji je Hrvate potaknuo na dodatno eksperimentiranje.
- Kod nas su najzastupljenija bila klasična lager piva jer smo povezani s Česima pa je tu češki stil pilsnera, kao i klasični njemački stilovi. Naše se craft pivarstvo zato 2013. počelo razvijati bez utega tradicije koju imaju Belgijci, postojali su na tržištu samo lageri za koje su naši craft pivari rekli da ih neće nikada raditi jer su dosadni - nasmijao se Puf. - No, nakon sedam-osam godina scena je počela raditi lagere jer na kraju je dobar lager uvijek dobro pivo, bitno je samo da je dobro skuhano - dodao je.
Kušanje bez pretjerivanja
Iako je bogatoj ponudi belgijskih piva najbolje pristupiti tako da odaberete pivo ovisno o ukusu i afinitetima te bez pretjerivanja - jer je njihova piva bolje ispijati pažljivo i s užitkom - ako želite organizirati manje kušanje, najbolje je da početi s alkoholno slabijima prema jačim pivima, što je kod Belgijaca raspon od 5 pa do više od 10 posto alkohola. Iako se situacija čini kompleksnijom, Belgijci zapravo rade četiri osnovna tipa piva: blonde (5-7% alkohola), dubbel (7% alkohola), tripel (9% alkohola) te grand cru ili quadrupel (10% alkohola i više).
Po preporuci Društva prijatelja piva, uzimate li zahmeljenija piva, poput onih domaćih craftera, obratite pozornost na IBU oznaku (engl. International Bitterness Units, međunarodna jedinica za izražavanje gorčine piva) i nemojte početi s onima u kojima je korišteno više hmelja, odnosno imajte na umu da standardno pivo ima IBU oznaku 20, dok će intenzivnije imati 80-90 IBU-a.
- U slučaju degustacije, počnite s manje aromatiziranim pivima prema jačima. U slučaju ovakvih piva alkohol je u drugom planu jer puno manje preuzima okus nego hmelj koji je označen IBU oznakom. Standardno pivo će vam biti bljutavo i bezukusno ako ga kušate nakon onog jako zahmeljenog - istaknuo je Pufnik.
Bogati svijet pivarstva
Smatra da je Društvo prijatelja piva ispunilo svrhu i približilo Hrvatima kompleksni i raznoliki svijet pivarstva.
- Dosta se toga dogodilo od 2004. kad smo osnovali Društvo. Ljudi su počeli probavati, shvatili da mutno pivo nije pokvareno, da ne mora biti ledeno hladno da bi bilo pitko. Belgijci su nam u tom trenutku bili otkriće. Prva belgijska piva koja su se kod nas prodavala bila su trapistička jer su ta i najpoznatija. Ona se proizvode u trapističkim samostanima, ali nemaju zajedničko obilježje što se tiče samog pića - napominje Puf.
Koliko je izazovno belgijskim pivarima probiti se na hrvatsko tržište, pitanje je koje se nametnulo samo od sebe dok smo hodali od stola do stola i proučavali etikete na bočicama piva. Belgijski pivari već su prisutni kod nas na tržištu, kako nam objašnjava Neven Pufnik Puf, ali je u jednom trenutku prodaja njihovih piva relativno stala jer se puno toga novog pojavilo i domaća craft scena je popunila neke praznine.
- Belgijska piva su našim kupcima u jednom trenutku počela biti dosadna, no sada su i Belgijci sve slobodniji i prate nove trendove, čime se osvježava njihova scena. I kod njih je, kao i kod nas, sada dopušteno sve i svašta staviti u pivo te im se novija proizvodnja dosta temelji na jako aromatskim hmeljenim pivima - pojašnjava Puf i ističe da je nastupilo ono što on naziva "hmeljna era" u pivarstvu. Neke belgijske pivovare, poput Enigme koja je bila na predstavljanju, zato razdvajaju linije piva pa rade tradicionalno belgijsko pivo, ali na malo moderniji način, no imaju i eksperimentalnu liniju zahmeljenijih, hoppy piva.
Još jedna poveznica koju naša scena dijeli s belgijskom kulturom pivarstva svakako su takozvana kisela piva, za koje se smatra da potječu iz Belgije, a na događaju ih je predstavljala tvrtka Het Huis van de Geuze. Zvana geuze i lambici, takva su piva nastajala tradicionalno spontanom fermentacijom, za razliku od današnjih kiselih piva koja nastaju brzo i u kontroliranim uvjetima.
- Kisela piva su trenutačno jako trendi, svi ih izbacuju na tržište, ljudi ih traže i ima to smisla. Danas imate kvasce koji glume divlje kvasce i te su kulture sofisticiranije nego one koje su spontano iz zraka dolazile u pivo i prirodno ga kiselile, što je moglo biti i dobro i loše. Tamo gdje su imali kulturu kvasca to je bilo izrazito dobro. Tradicionalna belgijska kisela piva su stvarno vrhunski proizvodi. Nova sour piva često se rade i bez kuhanja, fermentaciju kvasci odrade u dva dana i onda mjesec dana pivo mora odležati. Takva piva ne bi mogla preživjeti dulje stajanje, za razliku od tradicionalnih belgijskih koja nisu za uporabu prije negoli odleže dulje vrijeme - objasnio je i istaknuo da je riječ o eksperimentalnom segmentu pivarstva. Što se tiče pivara koji su nas posjetili i njihovu želju da se priključe ponudi na našem tržištu, zaključio je savjetom:
- Svi predstavnici koji su došli u Hrvatsku uložili su dosta u predstavljanje, tradicionalne kataloge i opise, tome su ozbiljno pristupili. Ono što bi im svakako pomoglo, barem po pitanju distributera, jest da se udružuju u klastere. Na tom pivu mora se raditi jer treba stvoriti naviku da ga ljudi redovito kupuju, a ne samo jednom, tek toliko da probaju. Pitanje je i cijene jer ne moraju biti jako jeftini, ali ne smiju biti ni skupi. Svakako im želim sreću, a na sastanku Društva prijatelja piva sigurno će se naći i koja boca iz njihove ponude.