Sve oči nekadašnjih vlasnika kredita u švicarskim francima ovih su dana bile su uprte u Vrhovni sud, od kojega se očekivao pravorijek o tome imaju li oni koji su svojedobno pristali na konverziju pravo na odštetu zbog muljanja banaka s kamatnim stopama i valutnom klauzulom ili su si tim potezom "pucali u nogu" i onemogućili daljnje pravne korake.
Odnosno, potraživanje cijelog preplaćenog novca koje su im banke nezakonito oduzele. Takva se presuda, međutim, nije dogodila. Sudačka ekipa jednostavno se nije mogla usuglasiti oko ničega, osim da i dužnici koji su prošli kroz konverziju mogu tražiti isplatu zateznih kamata na preplaćeni iznos.
Agonija dijela nekadašnjih dužnika u švicarskim francima tako će se nastaviti i u 2023., a posla će zbog ovakve krnje odluke Vrhovnog suda po svemu sudeći opet imati naš Ustavni sud, a vrlo vjerojatno i Sud za ljudska prava Europske unije.
Sreća je, međutim, što takav rasplet niti najmanje ne treba uzrujavati nekadašnje vlasnike autokredita u švicarskim francima, kojih je 2010. prema podacima Hrvatske narodne banke bilo čak 52.000. Svi oni koji su prije petnaestak godina imali nesreću ugovoriti kredit u švicarskim francima i tako, može se reći, “kupili Golfa, a platili Passata”, svoje su kredite otplatili znatno prije nego su im banke uopće mogle ponuditi konverziju.
Samim time, svi oni koji to već nisu, imaju otvoren put za podizanje tužbe, bez ikakvog straha da bi sudovi mogli donijeti presudu koja im ne ide u prilog. Pokazuju to i dosadašnje presude donesene na domaćim sudovima vezanima uz tužbe zbog autokredita u švicarskim francima.
Prema informacijama dobivenima iz udruge Franak, dosad se preko 10.000 nekadašnjih vlasnika autokredita u švicarskim francima odlučilo na tužbu, njih 7000 ih ima pozitivne prvostupanjske presude, a čak 700 vozača već je i u potpunosti obeštećeno nakon što su žalbe banaka odbačene na županijskim sudovima.
To je, naravno, dobra vijest i za nemali broj onih koji usprkos pravno potpuno čistoj situaciji, takoreći verificiranoj od Vrhovnog suda, još uvijek razmišljaju o tužbi. Iako šefovi banaka u ovom trenutku mogu zadovoljno trljati dlanove jer se na tužbu odlučio tek svaki peti oštećenik, rok za podnošenje tužbe nije prošao, pa tako još nitko od 40.000 neodlučnih nije izgubio priliku od banaka zatražiti preplaćeni novac.
Kako bi tužili banku koja vam je protuzakonito naplaćivala proizvoljno određenu kamatnu stopu i izdala kredit s ništetnom valutnom klauzulom, trebate prvo prikupiti potrebnu dokumentaciju. Ona uključuje ugovor o kreditu, prvi otplatni plan, pregled promjena svih kamatnih stopa po datumima primjene i s iznosima novih anuiteta te karticu prometa po kreditu s iskazanim svim zaduženjima i uplatama u valuti (CHF) i u kunama.
Potrebnu dokumentaciju izdaje banka i stoga možete naići na otpor, no banka vam je dužna izdati traženo. Na temelju dokumentacije sudski vještak može napraviti precizan izračun o preplaćenom iznosu, odnosno razliku između ugovorene i naplaćene kamate.
No, isplati li se uopće ta gnjavaža? Možda najbolji odgovor na to pitanje daju dosadašnje presude, iz kojih se jasno vidi do kakvog novca uz ponešto truda mogu doći oštećenici.
Kad se u isplaćen iznos uračunaju pripadajuće zatezne kamate, ispada da su banke u konačnici ponekad prisiljene isplatiti i 80 posto novca koji su svojedobno ustupile pri kreditiranju kupnje automobila. Pritom ima neke pravde i u tome što se najvećim novcima mogu nadati oni koji su digli najveće iznose i potom zbog toga godinama bili na prosjačkom štapu.
Ukratko
Svojedobno, prije nekih petnaestak godina, čak je 52.000 vozača kupilo aute uz kredit u švicarskim francima. Dosad je banke tužio tek svaki peti
Goran Aleksić iz udruge Franak potvrdio nam je da tužbe u slučaju autokredita u “švicarcima” baš uvijek završavaju pozitivno za dužnike
Kad se u isplaćen iznos uračunaju zatezne kamate, ispada da su banke ponekad prisiljene isplatiti i 80 posto novca koji su svojedobno ustupile pri kreditiranju kupnje auta
Banke zbog malog broja tužbenih zahtjeva u odnosu na njihov potencijalni broj zasad mogu trljati dlanove, no ne trebaju se prerano veseliti jer rok za podnošenje tužbe nije završio
Krediti u eurima nisu sporni zbog valutne klauzule, ali jesu zbog proizvoljnog određivanja kamatne stope