Vozači obično mijenjaju svoje automobile svakih 3 do 5 godina, što znači da će prosječni vozač u deset godina kupiti automobil dva puta. Teoretski...
Pritom svaki put kod polovnjaka postoji rizik od vraćane kilometraže. Platforma za provjeru povijesti automobila carVertical provela je istraživanje kako bi otkrila stopu prevara s kilometražom u različitim zemljama.
U istraživanje je uključeno gotovo 900.000 provjera povijesti automobila u 2021. godini, a dobiveni rezultati mogli bi vas iznenaditi. Naime, čini se kako je problem najizraženiji u Latviji, gdje više od 24 posto provjerenih vozila ima izmijenjena očitanja kilometraže. Zapanjujući broj sugerira da svaki četvrti kupac rabljenih automobila dobiva automobil sa "skinutom" kilometražom.
Drugo mjesto pripada Rumunjskoj, gdje svaki peti rabljeni automobil, odnosno 20 posto provjerenih automobila ima problema s kilometražom. Ni situacija u drugim baltičkim zemljama ne izgleda baš najbolje: Estonija je na trećem mjestu, dok je Litva četvrta. Rusija i Ukrajina također su među zemljama s većim postotkom vraćenih kilometara.
S druge strane, situacija u nekim zemljama srednje i južne Europe izgleda mnogo bolje, ali problem je i dalje vidljiv. U Hrvatskoj, svaki deseti rabljeni automobil provjeren na platformi pokazuje izmjene na kilometraži. Situacija je slična u Češkoj, Sloveniji, Slovačkoj i Srbiji. U međuvremenu, udio automobila s vraćenom kilometražom u Poljskoj i Mađarskoj dosegao je 12, odnosno 14 posto.
Voditelj odjela za komunikacije u carVerticalu Matas Buzelis napominje da problemi s transparentnošću u Europi godišnje koštaju milijarde eura. Ljudi misle da dobivaju dobru ponudu kupujući jeftino, ali u stvarnosti, ako automobil ima sumnjivu povijest, na kraju će potrošiti puno više na popravke.
„Glavni izvori rabljenih automobila za istočnoeuropsko tržište su Njemačka, Francuska, Belgija, Nizozemska i Italija. Prekogranične transakcije automobila su najrizičnije jer se upravo tu najčešće krivotvore očitanja kilometraže. Skidanje kilometraže na automobilu je tzv. nevidljivi zločin. Prema nekim znanstvenim istraživanjima, zbog toga nastaje ekonomska šteta veća od 9 milijardi eura godišnje, i to samo u Europi”, pojašnjava Buzelis.
Najveći problem je u tome što vlasti ne mogu učinkovito pronaći osobe koje su skinule kilometražu na automobilu, a postavlja se i pitanje zakona koji propisuju kazne za takve prekršaje. Iako su neke zapadnoeuropske zemlje poznate po velikim novčanim, pa čak i zatvorskim kaznama za prevarante, obično nema dovoljno resursa za rješavanje takvih problema na slabijim tržištima gdje je dob automobila prosječno starija.